Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, pretprošle godine, tj. 2023, u našu zemlju uvezeno je zlato vrijedno 941.915,93 KM, dok su dažbine iznosile 161.500,48 KM.

Ipak je 2022. godina dominirala kada je u pitanju uvoz ovog metala u posljednjih deset godina, jer je tada uvezeno zlato vrijedno 3.008.784,89 KM, a dažbine su iznosile  513.837,37 KM.

No, i izvoz zlata je u porastu.

"Sa druge strane, kada je u pitanju izvoz zlata iz BiH, lani je iz zemlje otputovalo zlato čija je vrijednost iznosila 1.594.313,16 KM, dok je 2023. godine izvezeno zlato vrijedno 1.378.779,02 KM", kažu iz UIO BiH za "Nezavisne".

Inače, lani je najviše zlata uvezeno iz Slovenije, vrijednosti 1.051.259,27 KM, dok su na drugom, odnosno trećem mjestu Italija i Kina.

"Iz BiH se 2024. godine iz BiH najviše izvozilo u Tursku i Italiju", navode iz UIO BiH.

Trenutno gram zlata, kako su nam potvrdili iz jedne banjalučke zlatare, košta 210 KM.

Kako je kazao za "Nezavisne novine" ekonomista Igor Gavran, ovdje je riječ o trgovini nemonetarnog zlata, odnosno ne uključuje zlatne rezerve centralnih banaka.

"Možemo pretpostavljati da se to većinom odnosi na zlatni nakit i slične predmete od zlata. U BiH nema organiziranog prometa ulaznim polugama ili sličnim oblicima ulaganja u zlato, ali moguće je da se dionicima odnosi i na takve investicijske oblike zlata. Rast vrijednosti u oba smjera sigurno je primarno rezultat rasta cijene zlata, pa količine mogu biti čak i manje uz više vrijednosti, ali sve je to ipak simbolično u odnosu na trgovinu ostalom robom i uslugama te ne igra značajnu ulogu u našoj ekonomiji", pojašnjava Gavran.

Kada je riječ, kako kaže, o ulaznim rezervama Centralne banke BiH, "one se poslije katastrofalne odluke prethodne uprave da proda dio rezervi nisu dalje mijenjale, osim rasta vrijednosti preostalog dijela kojim i dalje raspolažemo".

"Ali se svakako taj promet tretira drugačije od klasične trgovine i te zlatne rezerve, nažalost, uopšte nisu u BiH, nego se čuvaju izvan BiH i čak plaćamo naknadu za njihovo čuvanje, što je besmisleno", zaključuje Gavran.

Podsjetimo da su prošle godine cijene zlata, kako je ranije saopštio Svjetski savjet za zlato, porasle za više od 28 odsto, a podstaknute snažnom potražnjom centralnih banaka i investitora u periodu pojačanih geopolitičkih napetosti. Njihova procjena bila je da bi i u tekućoj godini cijene trebalo da porastu, ali "umjerenije" nego u prošloj.