
Proizvodnja i prodaja šumskih sortimenata u decembru prošle godine zabilježile su snažan rast i popravile ukupne rezultate šumarstva u 2025. godini.
Prema podacima statističara, godina je okončana blagim povećanjem obima proizvodnje i boljom realizacijom, ali drvoprerađivači upozoravaju da ih rast troškova i slabo tržište dovode u sve teži položaj. Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je proizvodnja šumskih sortimenata u državnim šumama u decembru 2025. godine bila veća za čak 116,7 odsto u odnosu na isti mjesec 2024. godine, dok je prodaja porasla za 97 odsto.
Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u decembru lani iznosila je 183.353 kubna metra, dok je u istom mjesecu godinu ranije proizvedeno 84.615 kubika. Posmatrano kumulativno, u periodu januar-decembar 2025. godine proizvedena su 1,83 miliona kubnih metara, što je za 2,3 odsto više nego u istom periodu 2024. godine. Prodaja je u istom periodu povećana za 7,2 odsto i dostigla je 1,88 miliona kubika.
Najveći rast zabilježen je kod lišćara, čija je decembarska proizvodnja porasla sa 49.887 na 88.992 kubna metra, dok je kod četinara zabilježen skok sa 34.728 na 94.361 kubik. Posebno se izdvaja proizvodnja ogrevnog drveta lišćara, koje je u decembru prošle godine dostiglo oko 60.000 kubika, dok je u istom periodu 2024. godine to bilo oko 32.000 kubika.
Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori RS Igor Andrić istakao je za "Glas" da se decembar prošle godine jasno izdvojio i po obimu proizvodnje i po prodaji.
- Poređenje po mjesecima je uvijek specifično, ali kada se pogleda cijela godina u odnosu na 2024, vidi se blago povećanje proizvodnje. To je značajno, posebno ako se zna da se godinama ne uspijeva realizovati plan proizvodnje sto odsto. Može se reći da je decembar, u jednu ruku, izvukao cijelu godinu - kazao je Andrić.
On dodaje da je ovakvim rezultatima doprinijelo i to što je decembar 2024. bio obilježen lošim vremenskim uslovima, dok su u istom periodu lani okolnosti bile znatno povoljnije za izvođenje radova u šumarstvu.
- Bio je izražen i pritisak stanovništva kada je riječ o ogrevu i peletu, što je sigurno uticalo na veću prodaju. Ipak, ne može se reći da je drvo za ogrev presudno, jer se prilikom sječe ne može birati struktura, ima i tehničkog i ogrevnog drveta. Ohrabruje i činjenica da je u decembru prošle godine znatno veća realizacija zabilježena i kod tehničkog drveta, trupaca četinara i lišćara, koji služe za dalju preradu - naglasio je Andrić.
Prema njegovim riječima, ukupna godišnja proizvodnja se godinama kretala oko 1,75 miliona kubika, dok je 2025. dostigla gotovo 1,9 miliona.
- To je ohrabrujuće i za "Šume RS" i za proizvođače. Nakon dužeg perioda imamo vidljiv pozitivan pomak. Sada ostaje da se vidi da li će i drvoprerada imati veću potražnju, da bi cijeli lanac bio zadovoljan - poručio je Andrić.
S druge strane predsjednik Udruženja drvoprerađivača RS Darko Partalo upozorava da povećana proizvodnja u šumarstvu nije donijela bolje rezultate drvnoj industriji.
- Šumari su u decembru radili više, bilo je i lijepo vrijeme, a zimi roba svakako bolje ide. Pilane uzimaju zalihe da ne bi ostale bez sirovine. Međutim, suština je da tržište nije eksplodiralo. To je bio jedan mjesečni ciklus - kazao je Partalo.
On ističe da je drvoprerada u 2025. godini ostvarila sličan promet kao i 2024, ali uz znatno manju dobit.
- Kalkulacija je sve teža. Cijene u Evropi ne mogu biti podignute, a naši troškovi su porasli između 20 i 30 odsto. Mnoge firme imaju ozbiljne probleme, neke su već zatvorene, kasni se sa plaćanjima. Drvna industrija je ozbiljno ugrožena - upozorio je Partalo, dodajući da će u narednim danima biti zatražena podrška Vlade RS.
Cijene
Potpredsjednik Udruženja drvoprerađivača drvnih sortimenata niže vrijednosti RS Đorđe Brkić kaže da za njih prošla godina nije donijela značajnije pomake.
- Količine su ostale iste kao i godinu ranije. Zima je bila nešto jača, ali nije bilo pretjerane potražnje za ogrevom, eventualno malo više za peletom. Ogrevnog drveta ima dovoljno. Jedina novina je što su "Šume RS" od početka godine povećale cijenu sirovine za pet maraka po kubiku - naveo je Brkić.