Novi film Arsenijevića, kako je navedeno u obrazloženju komisije Filmskog centra Srbije za sufinansiranje domaćih filmova, na emotivan način osvjetljiva poznatu epsku pjesmu, sučeljavajući ljubavni ep sa temom migrantske krize.

- To nije, međutim, film o migrantima, već film sa migrantima, ljudima koji sanjaju, nadaju se i vole kao i svi ostali. Bez uljuljkane melanholije i sentimentalne pomirljivosti, "Strahinja Banović" je film sa aktivnim protagonistom koji zna šta hoće, koji ne beži, već se na sve načine bori za ono do čega mu je stalo - naveli su iz Filmskog centra Srbije.

Arsenijević je autor kratkih filmova "Mala jutarnja priča" i "(A)Torzija", za koji je nagrađen "Zlatnim medvjedom" na "Berlinalu", kao i Evropskom filmskom nagradom, a bio je nominovan i za "Oskara". Autor je i segmenata u okviru omnibusa "Izgubljeno-nađeno" (2005) i "Istanbul, ne zaboravi me" (2010) i dugometražnog igranog filma "Ljubav i drugi zločini" (2008). 

Takođe, Filmski fond Luksemburga je projektu "Strahinja Banović", odobrio pomoć od 200.000 evra.  Film nastaje po scenariju Bojana Vuletića, Nikolasa Dikreja i Arsenijevića.

Originalni film "Banović Strahinja" snimljen je 1981. godine po motivima istoimene srpske narodne pjesme, u jugoslovensko-njemačkoj produkciji. Režirao ga je Vatroslav Mimica, a scenario je u saradnji sa Mimicom napisao Aleksandar Petrović.

Radnja je smještena u jesen 1388, godinu uoči Kosovskog boja kada uz južnu granicu Srpskoga carstva lutaju bande pljačkaša. Dok se Banović Strahinja, mladi plemić s granice, nalazi u lovu, njegovu kulu napada odmetnik Kesedži Alija. Ljude poubija, a njegovu mladu i lijepu ženu Anđu, odvodi sa sobom u močvare. Strahinja traži pomoć od tasta, velmože i moćnika Jug Bogdana, ali ne nalazi razumijevanje, a zatim odlazi u močvare da spasi Anđu. Njegov lik je potpuno netipičan za epsku narodnu poeziju jer umjesto hladnog razuma daje prednost emocijama i ljubavi.

Originalni film je postigao veliki uspjeh, na Filmskom festivalu u Puli 1981. godine. Dragan Nikolić je dobio "Zlatnu arenu" za najbolju ulogu, a Alfi Kabiljo "Zlatnu arenu" za najbolju filmsku muziku.

Sjećanje na Đurđa Balšića

Banović Strahinja je istorijski nepoznata ličnost, a po nekim tumačenjima je narodna poezija u njegovom liku sačuvala sjećanje na zetskog feudalca Đurđa Stratimirovića Balšića (1386-1404). Podvig Banović Strahinje predmet je više dramskih djela srpske književnosti.