"Ekonomski snažne zadruge imaju i druge značajne funkcije u razvoju ruralnih područja kao što je informisanje, edukacija, briga o ranjivim kategorijama društva kao što su starija lica, žene na selu i druge kategorije", rečeno je Srni u Ministarstvu.

U Ministarstvu su ocijenili da bi zadrugarstvo trebalo razviti tako da, u konkurenciji sa drugim oblicima poslovnog organizovanja, na tržištu traži i drugi način da bi postale prepoznatljive.

"Ta prepoznatljivost se može postići diverzifikacijom proizvodnje i povećavanjem vrijednosti proizvoda povezivanjem proizvodnje sa kvalitetom, originalnim ili autohtonim porijeklom, kulturom i istorijom područja iz kojeg proizvodi dolaze", rekli su u Ministarstvu.

Osim toga prepoznatljivost zadruge mogu ostvariti povezivanjem poljoprivrede sa turizmom, zanatskom djelatnosti i drugim djelatnostima u ruralnom području.

Iz Ministarstva ističu da prioritet treba da bude se stanovništvo zadrži u ruralnim sredinama na ovom području.

Predsjednik Zadružnog saveza Republike Srpske Rajko Kulaga smatra da razvoj zadrugarstva može doprinijeti ostanku stanovništva na ruralnim područjima.

"Osim što doprinosi razvoju poljoprivrede, jedna od osnovnih uloga zadruga je i zadržavanje mladih na selu" rekao je Kulaga Srni i istakao da zadrugarstvo može da utiče na organizovanje cjelokupnog života na selu i svih njegovih segmenata.

Prema njegovim riječima, potrebno je stvoriti uslove da se vrati stara uloga zadruga, koja je uticala i na razvoj seoskog turizma, kućne radinosti i ostalih organizovanja seoskog stanovništva.

Prema podacima resornog Ministarstva, od 2011. do 2015. godine podsticajna sredstva resornog ministartva u iznosu od 3.958.577 KM koristilo je 256 zadruga.

Trenutno je registrovano 423 zadruga, od kojih 88 vrši poslovnu aktivnost, a 61 zadruga je novoosnovana, podaci su Ministarstva.