Narodna skupština Republike Srpske nedavno je po hitnom postupku usvojila Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata RS.
Kako je ranije najavio predsjednik Srpske i lider SNSD Milorad Dodik, kao i premijer Radovan Višković, bivši borci Vojske Republike Srpske u avgustu ove godine trebalo bi da dočekaju povećanje mjesečnog boračkog dodatka za 5 odsto, što bi, u prevodu, značilo da bi na sadašnje 3 KM po mjesecu učešća u zoni borbenih dejstava ratnim veteranima trebalo da bude dodatno uplaćeno još dodatnih 15 feninga za svaki mjesec koji su proveli u rovu, braneći otadžbinu.
Između ostalog, cijelu prošlu godinu, kada je riječ o zaštiti i unapređenju boračkih prava, obilježili su uporni zahtjevi pojedinih boračkih udruženja i organizacija koje su tražile povećanje mjesečnog boračkog dodatka na najmanje 7 KM, kao i početak revizije boračkih statusa.
Naime, prema podacima koje je krajem 2023. godine u javnost iznio ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, Danijel Egić, u Srpskoj je registrovano oko 200.000 bivših boraca koji ostvaruju pravo na isplatu mjesečnog dodatka. Ti podaci izazvali su nevjericu i ogorčenje među brojnim bivšim pripadnicima VRS koji tvrde da čak ni u najtežim ratnim vremenima ukupan broj boraca VRS nije prelazio 155.000.
Budući da je od rata do danas prošlo već tri decenije, da su mnogi ratni veterani u međuvremenu trajno odselili iz BiH, dok ih je veliki broj prirodnim putem otišao s ovog svijeta, ostalo je nejasno kako je moguće to da se u evidencijama za primanje mjesečnog boračkog dodatka danas nalazi 200.000 korisnika tog prava?!
Nakon što je Narodna skupština Republike Srpske prije par dana po hitnom postupku usvojila izmjene i dopune Zakona o pravima boraca, tim povodom ekspresno se oglasio Nezavisni sindikat srpskih boraca, tvrdeći da su borci “izdani”.
– Bez konsultacija s onima koji su se borili za ovu zemlju, bez javne rasprave i bez mogućnosti da se čuje glas boraca, Narodna skupština Republike Srpske po hitnoj proceduri usvojila je Zakon o pravima boraca. Ovo je direktna izdaja svih onih koji su dali doprinos za Republiku Srpsku, a sada se njihova prava kroje iza zatvorenih vrata – kaže za Srpskainfo predsjednik Nezavisnog sindikata srpskih boraca, Milenko Strika.
Hitna procedura omogućila je, prema njegovim riječima, da se zakon donese bez ikakve transparentnosti, čime su borci, kako tvrdi, ostali isključeni iz procesa donošenja odluka koje se direktno tiču njihovih prava.
– Ovakav način rada je nedopustiv i potvrđuje da vlast ne želi dijalog, već isključivo sprovodi odluke u interesu političkih struktura, a ne boraca. Borci Republike Srpske neće prihvatiti nametnuta rješenja koja nisu u njihovom interesu. Pozivamo sve borce, građane i medije da se oglase i podrže borbu za pravična prava onih koji su branili ovu zemlju. Nećemo stati dok se ne ispravi nepravda. Ukoliko institucije ne odgovore na zahtjeve boraca, bićemo prinuđeni da preduzmemo druge korake, uključujući i proteste – poručuje Strika.
Potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedeljko Klincov, za Srpskainfo kaže da je određivanje visine boračkog dodatka obavezno regulisati kroz zakon u Narodnoj skupštini te da se mora odrediti koeficijent obračuna osnovice.
– Nikakve promjene, kad je u pitanju visina boračkog dodatka, neće biti. Obećanje predsjednika i premijera Republike Srpske da će doći do povećanja u avgustu i dalje je samo obećanje. Čak i ako do toga dođe, povećanje boračkog dodatka za 15 feninga je više nego ponižavajuće – kaže Klincov.
Izmjene i dopune Zakona o pravima boraca prvenstveno su usvojene jer se, prema njegovim riječima, moralo ispoštovati odluku Ustavnog suda prema kome Vlada RS ne može određivati visinu boračkog dodatka, jer je to protivustavno.
– Poboljšanja statusa boraca ovom promjenom neće biti nikakvog – tvrdi Klincov.
Podsjeća da je ranije bilo govora o tome kako će se formirati radna grupa za izradu teksta novog zakona, ali o tome, kako navodi, više niko ništa ne govori.
– Niko više ne pominje ni reviziju. Da li će se to realizovati ili neće, veliki je znak pitanja – ističe Klincov.