Zbog smanjene proizvodnje i izvoza iz Evropske unije nemaju problema ni sa prodajom. Tov junadi trenutno je u ekspanziji, ubacuju se nova telad, prave objekti. Iskusni stočari ipak na oprezu, jer pamte period kada je cijena bila duplo niža, a kupca nije bilo ni za lijeka.

- Lani je uvoz teladi iz Rumunije prouzrokovao ogromno uginuće, tako da su štete bile orgomne. Rezultati bili loši, svi su poslovali u minusu, bez obzira na dobru cijenu bikova. Ova godina se malo izbistrila, malo je bolje. Zbog poremećaja u svijetu nikad ne znamo šta donosi dan, šta donosi noć, pa idemo na produženi tov stoke, na veću kilažu da bismo postigli još malo bolje rezultate što nam se u ovom trenutku isplati da radimo produženi tov. Trenutno nije neka prevelika potražnja, al nije problem ni prodati bika znači po veoma dobroj cijeni i šta je bitno u ovom momentu napomenuti svakom proizvođači to je da se stoka treba hraniti kvalitetno zbog veoma visoke cijene - pojašnjava Ljubiša Stevanović iz Amajlija.

50 - 60 % od ukupnih troškova čine telad koja se uvoze iz Rumunije,  Austrije, Holandije i plaćaju ih od 2.000 do 2.500 maraka po grlu. Da li će se trenutna cijena bikova zadržati narednih deset do dvanaest mjeseci koliko traje tov, pitanje je koje muči uzgajivače.

- Oni koji ubacuju telad za tov strahuju jer su telad skupa, preko 2.000 maraka tele težine od 150 -170 kilograma. Niko ne zna šta nas čeka sljedeće godine. Da se ne desi da prodajemo bikove po istoj cijeni po kojoj smo kupovali telad, al Bože moj to je naša stvarnost u ovom trenutku - kaže Stevanović koji trenutno ima u tovu oko 60 grla.

Bikove prodaju, uglavnom, u Federaciji BiH.

- Potrebe BiH su veće pet puta od proizvodnje, tako da mi imamo mogućnosti za proširivanje proizvodnje samo da nas ne ubije tržište, znači ako bi mi proširili proizvodnju da zadovoljimo bar 60 posto potreba BiH onda bi došli u situaciju vjerovatno da bi nas davilo uvozno meso tako da bi ponovo došli u situaciju da dođe do interventnog otkupa i da se spašavamo onda bi ponovo došlo do nepovjerenja i smanjenja stoke što se desilo prije 2,3 godine. Da budemo optimisti, da se nadamo da će stabilizovati stanje u svijetu, tako će se stabilizovati i tržište, pa ćemo i mi normalno naći neke kupce s kojima smo sarađivali i prije. S obzirom na specijalne veze s Turskom vjerovatno bi došlo do izvoza ponovnog, ne bi tu problema bilo, sve što je veća proizvodnja mi smo konkurentniji - rekao je Stevanović za portal InfoBijeljina. 

Podsticaji resornog ministarstva za tovnu junad u iznosu od 300 maraka po grlu, koji se isplaćuju redovno vjetar su u leđa stočarima. Zahtjev za podsticaj podnosi se u roku od 30 dana od realizacije tova. Pravo na podsticaj za tov junadi ostvaruju svi korisnici koji utove u toku godine minimalno pet junadi i prodaju ih registrovanim klanicama. Domaća proizvodnja junetine danas pokriva manje od 20 posto potreba tržišta, dok je prije samo nekoliko godina taj procenat bio za 15 odsto veći. Kilogram junetine u mesarama košta preko 25 maraka, a procjenjuje se da će cijena i dalje rasti.

Sve je to rezultat toga što institucije na nivou BiH nisu zaštitile domaću proizvodnju kada je to trebalo, ističu farmeri.