Na teret Fonda zdravstvenog osiguranja padaju troškovi bolovanja dužih od mjesec, a prošle godine su iznosili 12,2 miliona maraka, što je za oko 800.000 više nego u 2016. godini.

- Kontrole i upravljanje troškovima su nam prioritet u ovoj godini, a s obzirom na porast broja radnika na bolovanju, pojačaćemo kontrole u tom segmentu - rekli su u Fondu zdravstvenog osiguranja.

Najčešći uzroci bolovanja u prošloj godini bili su povrede i trovanja, a slijede bolesti koštano-mišićnog sistema i tumori. Odsustvo s posla zbog trudnoće nalazi se tek na četvrtom mjestu, a među prvih pet razloga su i bolesti sistema krvotoka. Navedene grupe oboljenja čine oko 72 odsto uzroka bolovanja.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da je evidentno da se iz godine u godinu povećava broj radnika na bolovanju. Skeptičan je u vezi sa mogućnostima da u toj oblasti bude zaveden red.

- Teško je uspostaviti red, jer znate onu narodnu "vrana vrani oči ne vadi". Pravo rješenje bi bilo da bolovanja duža od 30 dana Fond zdravstvenog osiguranja refundira poslodavcima u bruto iznosu, pa bi više razmišljali o tome da li da daju bolovanje i gdje treba i gdje ne treba. Nije normalno da neko bude na bolovanju pet godina, a imamo i takvih. Ako neko za godinu nije ozdravio, treba ga ili penzionisati ili neka se vraća na posao - rekao je Škrebić.

Poslodavci koji traže provjeru opravdanosti bolovanja za svoje radnike, dodaje Škrebić, jesu rijetkost, iako sumnjaju u zloupotrebe.

- Zbog neuređenog sistema od kontrole nema vajde. Jedan od primjera je slučaj iz ugledne firme iz Kotor Varoša. Uprava je zatražila provjeru bolovanja za jednog radnika, a komisija ga je zatekla na livadi kako kosi travu. Bez obzira na to, firma je na sudu izgubila spor jer je ljekar radniku napisao da ima psihičkih problema i da mu je kosidba radna terapija - rekao je Škrebić i dodao da zbog onih koji zloupotrebljavaju bolovanja ispaštaju vrijedni radnici koji pošteno zarade svaku marku.

Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS Miodrag Femić kaže da je populacija u Srpskoj sve starija i da zbog toga ne čudi rast broja bolovanja.

- U velikom procentu radne populacije je prisutan sindrom sagorjelosti. U svim strukama je mnogo zaposlenih koji iz straha za radno mjesto i bolesni dolaze na posao. Uslovi rada su sve teži, mladi napuštaju zemlju, a ostaje pretežno starije stanovništvo na koje pada teret. Stoga ne čudi što je sve više radnika na bolovanju - rekao je Femić.

Član Udruženja ekonomista RS - SWOT Predrag Duduković smatra da je vrlo teško utvrditi koliko je radnika odsutno s posla zbog stvarne nesposobnosti za rad, a koliko je onih koji lažiraju bolovanja.

- Gledajući ovu statistiku reklo bi se da su ljudi iz godine u godinu bolesniji. Međutim, ima tu svašta. Moguće je da ljudi uzimaju bolovanje u situacijama kada im je plata takva kakva jeste, pa radeći neki drugi posao nadomješćuju malu zaradu. Mislim da je ipak mnogo veći procenat onih koji su zaista bolesni i zbog toga odsustvuju s posla - rekao je Duduković.

Poslodavci već duže vrijeme insistiraju da im Fond zdravstvenog osiguranja refundira plate za radnike na bolovanju u bruto umjesto u neto iznosu. Pored toga, ističu da na njihovu likvidnost negativno utiče i neredovno refundiranje, dok u Fondu zdravstvenog osiguranja RS navode da tih dugova prema poslodavcima ne bi ni bilo kada bi redovno uplaćivali doprinose za koje je dug višestruko veći nego za bolovanja.

Provjera bolovanja

U Fondu Zdravstvenog osiguranja RS ističu da su na nedavno održanom sastanku podsjetili poslodavce da imaju mogućnost da traže kontrolu opravdanosti bolovanja svojih radnika.

- Poslodavci mogu podnijeti zahtjev Fondu zdravstvenog osiguranja za provjeru bolovanja ako imaju bilo kakvu sumnju - rekli su u Fondu zdravstvenog osiguranja.