Naime, u decembru 2016. godine neoporezivi dio plate bio je 200 KM, a najniža plata 370 KM. Tada je minimalna plata poslodavca "koštala" 583 KM. U slučaju da se donese odluka o najnižoj plati od 600 KM i neoporezivom dijelu od 1.000 KM, minimalna plata poslodavca će "koštati" 899 KM ili 54,2 odsto više nego na kraju 2016. godine. Istovremeno, u slučaju odluke o najnižoj plati od 600 KM u odnosu na prije pet godina, minimalna plata u neto iznosu bila bi veća od 62 odsto.

 

"Neke stvari se moraju posložiti da bismo mogli raspravljati o tome. Ideja o povećanju plata je dobra, jer, pored socijalnog i društvenog elementa, ima i onaj ekonomski, međutim to treba pažljivo da se radi i u skladu sa parametrima koji determinišu privrednu aktivnost. Mora se voditi računa o tome da se privredna društva ne opterete direktivama, već u skladu sa njihovom efikasnošću da se ide u tom pravcu", rekao je za "Nezavisne novine" Aleksandar Ljuboja, ekonomista.

 

On naglašava da postoje brojni problemi u privredi, ali da prije svega treba krenuti u promjene legislative, a to je smanjenje poreza i doprinosa i njihovo vraćanje na nivo iz 2008. godine.

 

"Na taj način bi se stvorila mogućnost akumulacije kako bismo prevazišli posljedice korone, jer imamo hroničnu nelikvidnost privrede obrtnim kapitalom. Tek kada to saniramo, javiće se i viškovi koji će se moći dati radnicima", rekao je Ljuboja.

 

Inače, u ovom trenutku minimalna plata od 520 KM u Republici Srpskoj među najvišima je u regionu i samo Hrvatska i Slovenija, koje su članice Evropske unije, imaju veću neto minimalnu platu. U Federaciji BiH, recimo, minimalna plata iznosi 406,6 KM, u Srbiji 499 KM, Crnoj Gori 433 KM, Sjevernoj Makedoniji 457 KM. U Hrvatskoj minimalna plata iznosi 841 KM, dok je ona u Sloveniji 1.836 KM.

 

"Ako bi se obistinile najave o povećanju minimalne plate na 600 KM, to je više od 15 odsto u odnosu na danas i definitivno nije trenutak za tako nešto, posebno jer smo na polovini godine, kada su već potpisani ugovori sa partnerima, gdje su već uračunati troškovi plata. Pored toga, sirovine na tržištu su značajno poskupjele, a i pandemija još traje i niko ne zna kada će se završiti. Sve su to faktori koji opterećuju i nije najbolje vrijeme za povećanje minimalne plate, jer bi i ovaj mali rast koji bilježimo mogao biti doveden u pitanje", rekao je za "Nezavisne novine" Vladimir Blagojević, potparol Privredne komore Republike Srpske.

 

Stručnjaci smatraju i da se dekretom ne može određivati minimalna plata te da moraju postojati jasna pravila kada treba donositi takve odluke, a koje moraju imati uporište u privrednim kretanjima koja treba da budu jedini pokazatelj da li plata treba ili ne treba da raste u određenom trenutku.