Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna cijena kvadrata u Banjaluci iznosila je 3.618 KM.

- U trećem tromjesečju prošle godine prosječna cijena završenih prodatih novih stanova u Srpskoj iznosila je 2.697, dok je kvadrat u Banjaluci u prosjeku koštao 3.369 KM - pokazuju podaci Zavoda za statistiku.

Statističari su izračunali da su u trećem tromjesečju ove godine u Srpskoj prodata 742 stana, dok je u istom periodu lani prodato 720 stanova. Osim toga, u Banjaluci je broj prodatih novih stanova sa 249 porastao na 287.

- Broj završenih prodatih novih stanova u Republici Srpskoj u trećem tromjesečju 2024. godine veći je u odnosu na treće tromjesečje 2023. godine za 3,1 odsto - pokazuje statistika.

Direktor građevinskog preduzeća “Jokić invest” iz Zvornika Ivo Jokić rekao je za “Glas” da cijene kvadrata prate cijene izgradnje stanova, počevši od cijene rada pa do cijene materijala.

- Prodajna cijena stanova prati cijenu izgradnje koja je poskupjela između osam i deset procenata. Završni materijali u građevinarstvu i cijena radne snage, nedostatak zanatlija enormno poskupljuju gradnju. Naprosto ne možete više pronaći zanatlije na tržištu - istakao je Jokić dodavši da je prosječna cijena kvadrata u Zvorniku oko 2.500 maraka.

Da je nedostatak radne snage “odgovoran” za sve više cijene nekretnina, saglasan je i vlasnik i direktor preduzeća “Marković invest” Rade Marković.

- Radna snaga je sve skuplja i skuplja, a i nema je i dokle će sve to trajati, ne znam - kazao je Marković dodavši da trenutno grade zgradu u Laktašima gdje je prosječna cijena oko 2.500 maraka po kvadratu.

Ekonomista Marko Đogo kaže za “Glas” da se i sam prilikom gradnje kuće susreo sa nedostatkom zanatlija.

- I kada ih nađete, ne pitate koliko košta, samo da dođu i rade. To je posljedica odliva radne snage sa ovih prostora. S druge strane, kao ekonomistu pomalo me čudi dalji rast cijene kvadrata jer nema ekonomske opravdanosti za taj rast. U ranijem periodu bila je visoka inflacija, cijene su rasle zajedno sa inflacijom kako bi zaštitili kupovnu moć. Osim toga, ekonomija je rasla, zaposlenost takođe, tako da je sve to na neki način uticalo i na rast cijena nekretnina. Međutim, ova godina je ekonomski poprilično zahtjevna, stao je dalji rast prosječne plate, bilježimo pad broja zaposlenih, pad izvoza, tako da nema osnova za rast cijena kvadrata - pojasnio je Đogo.

On kaže da je jedino logično objašnjenje nedostatak radne snage.

- Rekao bih da agencije i investitori pričom o velikoj potražnji samo pravdaju visoke cijene. Ne bih rekao da se stanovi danas prodaju tako lako kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina. I u svom okruženju vidim da ima dosta nedovršenih stanova - rekao je Đogo.

Kupci

Ivo Jokić kaže da stanove najviše pazare naši ljudi u dijaspori.

- Zbog svih  dešavanja između Rusije i Ukrajine kapital više nije siguran u inostranstvu, pa su naši ljudi krenuli da vraćaju kući kapital koji uglavnom ulažu u nekretnine. Naravno, stanove kupuju i mladi bračni parovi kreditnim sredstvima - rekao je Jokić dodavši da su najtraženiji stanovi površine od 45 do 55 kvadrata.