Banjaluka godišnje štedi samo sat vremena, i to kada ugasi svjetla tokom akcije “Sat za planetu Zemlju”. Ostalim danima, “zaboravljena” svjetla ostaju i preko noći, a grijalice i klima uređaji rade i u prostorijama koje imaju centralno grijanje.

Podaci o trostruko većoj potrošnji od evropskog prosjeka i izuzetno niskoj energetskoj efikasnosti javnih objekata u Banjaluci, te zabrinjavajućem zagađenju okoline, navedeni su u Akcionom planu energetske efikasnosti koji će u četvrtak razmatrati Skupština grada.

Sekretar Pokreta potrošača Republike Srpske Dragovan Petrović rasipničko ponašanje u gradskim institucijama upoređuje sa prosječnim domaćinstvom u kojem se gleda na svaku marku, pa se često pere i kuha samo noću, kada je struja jeftinija.

"Činovnici su neodgovorni, jer znaju da će sve što potroše neko drugi platiti. Kada bi ih poslodavac za rasipanje kažnjavao novčano, kao što je slučaj u Njemačkoj, ne bi bilo tako", kaže Petrović.

Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu smatra da su i za rasipništvo i za katastrofalnu energetsku situaciju odgovorni rukovodioci.

"Višedecenijski loš menadžment je veći problem od izgovora koji najčešće čujemo: da za unapređenje energetske efikasnosti nema novca", kaže Kalaba.

Da manjak para nije uvijek najveći problem, dodaje Kalaba, svjedoči i primjer Centra za predškolsko obrazovanje i vaspitanje. Centar za životnu sredinu je bivšoj direktorki vrtića Nataši Radulović nudio da im obezbjede donaciju za ugradnju solarnih kolektora koji bi grijali vodu u vrtićima, a kasnije bi im omogućili i “utopljavanje objekata”.

"Odgovorili su da nemaju vremena za novi projekat, iako bismo mi realizovali većinu aktivnosti", kaže Kalaba.

Za rasipanje struje, toplotne energije i drugih resursa, nadležni u Gradskoj upravi smislili su solomonsko rješenje: planiraju da angažuju “energetske menadžere”. 

Njihov posao bi, kako se navodi u Akcionom planu, bila “primjena niza kontrola i praćenje rutine, i jednostavne i sofisticirane, upravljanje potrošnjom energije strogo u skladu sa potražnjom i izbjegavanje nepotrebnog korišćenja”.

U Pokretu potrošača kažu da je to čista glupost, jer znači da će Grad na budžetske jasle natovariti dodatne službenike čiji će posao biti da idu za kolegama i gase svjetla i grijalice.

Osim energije, u Banjaluci se bjesomučno rasipa i voda.

Prema podacima “Vodovoda” svako od nas troši u prosjeku 430 litara vode dnevno, što, pomnoženo sa brojem stanovnika, daje cifru od impresivnih 86 miliona litara dnevno.

U ovu brojku uračunato je i 40 odsto gubitaka na mreži, što u litrima iznosi 34,4 miliona.