Naglasila je da će tome doprinijeti povećanje najniže plate za iduću godinu sa 395 maraka koje je definisano memorandumom o zajedničkim mjerama za period od 2018. do 2020. godine koji su potpisali Savez sindikata i Vlada RS.

- Tražićemo smjenu svih koji se ne budu držali realizacije dogovorenih mjera - rekla je Mišićeva.

GLAS: Čime se Savez sindikata rukovodio prilikom potpisivanja memoranduma sa Vladom kojim su preciznije definisane mjere iz programa ekonomskih reformi?

MIŠIĆ: Većina naših prijedloga našla je mjesto u programu ekonomskih reformi. Međutim, nedostajao je dokument kojim će biti definisano u kojem periodu će one biti realizovane i ko je izvršilac. Mjesto u memorandumu našli su i naši prijedlozi kojih nema u programu ekonomskih reformi. Riječ je o izmjenama Zakona o radu, opštem kolektivnom ugovoru i najnižoj plati. Prije nas su poslodavci potpisali isti dokument, a mi smo tražili da se rasterećenje privrede koje im je obećano prelije na povećanje plata. Svim tim stavovima smo se rukovodili i odlučili na potpisivanje memoranduma sa Vladom.

GLAS: Koji je krajnji cilj potpisanog dokumenta i kakve efekte očekujete od njega?

MIŠIĆ: Krajnji cilj su povećanje plate i poboljšanje uslova rada. Vjerujem da ćemo imati pomake nabolje. Ovaj dokument donosi odgovornost i ažurnost svakog socijalnog partnera.

GLAS: Kada radnici mogu da očekuju prve efekte realizacije mjera iz memoranduma?

MIŠIĆ: Prve efekte možemo očekivati već sa isplatom januarske plate. Prva mjera koju treba da donesemo je da povećamo najnižu platu, koja trenutno iznosi 395 maraka i koja treba da pogura sve druge plate. U pojedinim preduzećima ugovorene su veće plate kroz pojedinačne kolektivne ugovore. Takođe, do kraja godine treba da donesemo i opšti kolektivni ugovor. Vlada je u tim pregovorima bila pasivna i nadamo se da će poslije ovog radnici do kraja godine dobiti opšti kolektivni ugovor. Primjenom ovih mjera trebalo bi da imamo pomaka i poboljšanje stanja već od januara. Pored ovih mjera, na koje treba brzo da djelujemo, slijede nam i izmjene Zakona o radu, jer su analize pokazale mnoge njegove manjkavosti.

GLAS: Da li očekujete da sve mjere budu realizovane?

MIŠIĆ: Teško je reći da li će sve mjere biti realizovane. Sve strane koje su potpisale memorandum imaju kapacitete da jednu po jednu mjeru realizuju u roku u kojem su definisane. Mi ćemo dati svoj maksimalan doprinos. Veliki iskorak u sređivanju stanja napravili bismo već sa izmjenama Zakona o radu, donošenjem strategije zaštite na radu, reformom zdravstvenog sektora, koja treba da iznjedri dva nova zakona, i povećanjem naknada za nezaposlenost. Takođe, radnici u institucijama koje su nadležne za suzbijanje sive ekonomije moraju da zasuču rukave jer se u tom segmentu odigrava pljačka cjelokupnog društva.

GLAS: Koliko bi iznosilo povećanje naknade za nezaposlenost koje tražite?

MIŠIĆ: Tražimo da se iznos novčane naknade kreće između iznosa najniže plate i prosječne plate. Sada ta naknada iznosi oko 245 KM kao najniže davanje. Takođe ćemo insistirati i na dužem periodu primanja tih naknada, jer je on trenutno do 12 mjeseci.

GLAS: Kada će biti analizirani prvi efekti sprovođenja memoranduma?

MIŠIĆ: Polovinom iduće godine biće prva sjednica Vlade na kojoj ćemo vidjeti šta je ko uradio, a šta nije i ko je krivac za to. Na kraju treba ukloniti one koji su krivi za loš rezultat i postaviti onoga ko može postići rezultat i biti dobar dio tima.

GLAS: Da li ćete tražiti smjenu onih koji se ne budu držali realizacije mjere iz svoje nadležnosti?

MIŠIĆ: Naravno. Zašto da ne? Izborna je godina.

GLAS: Šta očekujete kao posljedice ukoliko ne budu ispunjene obećane mjere?

MIŠIĆ: Ako zaista ne budu ispunjene mjere iz memoranduma i ne dođe do značajnijeg pomaka u oblasti plata iduće godine, nećemo pričati o platama, već o tome da nemamo radnika. To je ozbiljno pitanje i zona u koju smo svi ušli. Odgovornost je na onima koji zapošljavaju i koji daju određene benefite, a koji na kraju treba da budu vraćeni radnicima kroz povećanje plata i bolje uslove rada. Povećanje plate nije benefit samo za radnike već za kompletno društvo.

Granski sindikati

GLAS: Ko je od granskih sindikata bio protiv potpisivanja memoranduma sa Vladom RS?

MIŠIĆ: Nema sindikata koji nije bio upoznat sa našim zahtjevima. Četiri sindikata nisu bila protiv, već uzdržana. Riječ je o sindikatima policije, zdravstva, uprave i telekomunikacija. Ne znam šta je bio pravi motiv za to.