Slobodan Grujić prije devet godina kupio je imanje koje se prostore na 18 dunuma u semberskom selu Čađavica i tako ispunio dugogodišnju želju da gradski život zamijeni seoskim.
Svoju oazu mira i ljepote Slobodan i njegov sin Darko nazvali su “Ranč Nirvana” koji nesebično dijele sa ljubiteljima prirode.
Imaju farmu magaraca sa 14 grla, a magareće mlijeko, poznato po svojim ljekovitim svojstvima, još jedan je razlog zbog kojeg sve više posjetilaca dolazi na ovo imanje.
“Magarce nije lako uzgajati jer zahtijevaju mnogo posla, ali ako volite ove životinje, ništa nije teško. Briga je slična kao kod konja, hrane se ječmom, zobi, kukuruzom, silažom. Moraju imati sijeno i slamu. Magaracu pogoduje tvrdo tlo pa im je svako jutro neophodno pregledati kopita, obrezivati ih. Moraju se i timariti kao konji. Jako su pitomi, dosta vremena je provedeno s njima, i to su umiljete i druželjubive životinje”, kaže Darko za InfoBijeljina.
Grujići imaju štalu, ali praktikuju da životinje budu što duže napolju jer vole slobodu. Ne smeta im hladnoća pošto sada dobijaju zimsko krzno.
Ne vole da budu zatvoreni, a kada su na ispaši, mlijeko je kvalitetnije i bolje. Od davnina su poznate blagodeti magarećeg mlijeka kako u prehrani i liječenju, tako i u održavanju ljepote.
“Magareće mlijeko sastavom je najsličnije majčinom mlijeku. Dosadašnja iskustva su pokazala da je jako djelotvorno u liječenju disajnih puteva, kostiju, crijeva. Magarica uz dobru ishranu da dnevno od 300-400 mililitara mlijeka. Litar magarećeg mlijeka je 100 KM, pakuje se u bočice po 100 ml i prije se svako jutro pola sata prije doručka. Drži se u ledu i naveče se izvadi da se odledi za ujutru. Ne prokuvava se, ne grije se i pije se svježe”, priča mladić.
Pored magaraca, Grujići na svom ranču imaju i 180 košnica, a upravo od meda ostvaruju i najveći prihod.
“Naše pčele prezimljavaju ovdje, a na ispašu ih vozimo u Krajinu, Bosansko Grahovo, u selo Radloviće. Nazastupljeniji je livadski med, a ove godine smo imali preko 2,5 tone meda”, kaže Darko.
Grujići namjeravaju da prošire ranč. Prave ribnjak sa željom da djeca dolaze sa roditeljima na ovo mjesto i uče da pecaju.
Darko se bavi i uzgojem pasa, šarplaninaca i srednjeazijskih ovčara.
Vjerni čuvari su, ali i veoma umiljati i druže se sa posjetiocima. Svoj ranč u narednom periodu planiraju obogatiti i novim životinjama, ovcama, kravama Bušama koje su rijetkost na našim prostorima, ali i zečevima i raznim vrstama peradi.
Nadaju se da će se ovo mjesto naći i na turističkoj mapi Grada Bijeljina, jer je sudeći po sadašnjem interesovanju, mnogo posjetilaca željno boravka u prirodi, koja okrepljuje i tijelo i dušu.