Potvrdili su to juče iz Republičkog inspektorata, navodeći da je kod sjemenskog krompira utvrđeno prisustvo štetnog organizma Fusarium sp.

Fusarium sp. je visoko fitopatogena gljiva koja prouzrokuje bolest suva trulež krtole krompira. Stručnjaci kažu da iako veoma štetna za samu biljku bezopasna je za čovjeka.

Vojislav Trkulja, direktor Poljoprivrednog instituta RS, kazao je za "Nezavisne" da ovaj slučaj pokazuje koliki je značaj fitosanitarne službe i kontrole kako bi se spriječio uvoz opasnih patogena.

"Ipak, ono što je važno reći je da bez obzira na to odakle je sjeme, da li je domaće ili iz EU, ne može se apriori reći da je dobro ni da ne valja, nego je neophodno u skladu sa zakonskom procedurom svaku pošiljku pregledati, te u slučaju sumnje uzeti uzorke i poslati ih u ovlaštenu laboratoriju, gdje postoji sva neophodna oprema i stručan kadar koji može međunarodno priznatim metodama da utvrdi da li je nešto zaraženo ili ne", kaže Trkulja.

U analiziranim uzorcima sjemenskog krompira utvrđeno je prisustvo štetnog organizma u jednom slučaju  na sedam odsto krtola, a u drugom na šest odsto, a dozvoljeni procenat je svega jedan odsto. Pošiljke su bile raspoređene u dva kamiona.

Poljoprivrednici kažu da bi eventualni dolazak zaraženog sjemena na tržište izazvao bolest, a ona opet nemjerljivu štetu.

"Najveći dio ranog prinosa krompira, koji u suštini donosi jedinu pravu zaradu, bio bi uništen, sve bi to propalo, gubici bi bili ogromni. Naravno, nakon toga i zemljište bi nam zatrovalo", rekao je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.

On je istakao da je vrlo teško ne primijetiti toliki postotak zaraze te da sumnja kako je pošiljka namjerno poslata u tom obliku.

"Pozdravljamo rad Inspekcije, ali ih i pozivamo da otvore sve oči, naročito sada po primjeni SSP-a jer bi na tržište BiH svašta moglo biti slato", kaže Marinković i dodaje da bi da sjeme nije vraćeno vjerovatno sve završilo u zemlji, jer su poljoprivrednici jedva dočekali toplije vrijeme za sadnju.

Republički inspektorat je 2016. godine prilikom uvoza pregledao i 536 pošiljaka drugih sjemena poljoprivrednog bilja, gdje je za pet pošiljaka utvrđeno da ne odgovaraju propisanim parametrima kvaliteta, te je  naložena mjera zabrane uvoza i vraćanja pošiljaocu, a riječ je o 14 tona sjemena kukuruza iz Srbije, 0,3 tona sjemena boranije, 25 tona sjemena pšenice i 22,7 tona sjemena tritikalea iz Hrvatske.

"Tržište sjemena u RS je u potpunosti pod kontrolom Inspekcije", navode u Inspektoratu.