Iako je svim ovim kategorijama zagarantovana plata u punom iznosu, odnosno ona koju bi zaradili da su bili na radu, u praksi ovo nije ispoštovano zbog obračuna prosjeka u periodu prije povećanja zarada radnicima.

 

Sekretar Sindikata uprave RS Milorad Mitrović objašnjava da se zakon mora hitno mijenjati tako da se kao osnov za obračun naknade plate uzme prosječna bruto plata koju bi radnik ostvario da je bio na radu, a ne da se računa prosjek nastao u prethodnim godinama prije povećanja visine zarada.

 

“Od 2014. godine podnosim sindikalne inicijative da se radnicima za vrijeme čuvanja trudnoće, radnicima oboljelim od karcinoma kao i zbog njege djece oboljele od zloćudnih bolesti obezbjedi puni iznos naknade plate, odnosno u visini od 100 odsto plate koju bi radnik ostvario da je bio na radu. Novim zakonom su djelimično usvojene ove inicijative, uvažen je procenat od 100 odsto za najugroženije, ali zbog zakonske formulacije osnova na koji se primjenjuje navedeni procenat i načina tumačenja norme, ova lica i dalje ne ostvaruju naknadu plate u visini pune koju bi imali da su na radu“, objašnjava Mitrović.

 

Takođe, lica koja su povrijeđena na radu, objašnjava Mitrović, oboljeli od profesionalne bolesti i bolesti u vezi sa radom, naknadu moraju ostvarivati u iznosu plate koju bi ostvarili da su na radu.

 

“Zahtijevamo da se izvrše izmjene u pogledu proširenja punog iznosa naknada plate za njegu djece oboljele od rijetkih bolesti, oštećenja moždanih struktura i drugih teških oboljenja, a što još nije uvaženo. Naša se borba nastavlja, jer možemo i moramo bolje i nećemo prestati da se borimo za to“, rekao je on.

 

Za rast plata uskraćene su i trudnice na bolovanju. Jedna od njih pisala je redakciji portala CAPITAL da su je zaobišla sva povećanja plata, zato što se računao prosjek od prošle godine.

 

“Obišlo nas je svako povećanje plate u trenucima kada nam je novac više nego potreban. Žena koja je imala dvije trudnoće koje je morala čuvati, zakinuta je za hiljade maraka. Cijene divljaju, a mi moramo da obezbjedimo sve što je potrebno za porod. Toliko o pronatalitetnoj politici, baš su se potrudili da nam pomognu, tuku nas gdje smo najranjiviji“, napisala nam je jedna majka.

 

Narodna skupština Republike Srpske na sutrašnji dnevni red uvrstila je i ovo pitanje i očekuje se da će biti usvojene određene izmjene.

 

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, nakon što je Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS stupio na snagu 29.9. 2022. godine, rekli su nam da su pripremili instrukciju o primjeni zakona u dijelu koji se odnosi na obezbjeđivanje naknada za vrijeme privremene spriječenosti za rad koju su proslijedili svim filijalama i poslovnicama.

 

“U osnov za obračun i isplatu naknade plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad ulaze i plate za mjesece u kojima je radnik imao plaćeno odsustvo, godišnji odmor i privremenu spriječenost za rad do 30 dana. Plate koje su ušle su one koje je radnik ostvario u navedenim mjesecima, a u koje ulaze i zakonom propisana uvećanja (minuli rad, otežanih uslova rada, rada noću, rada na praznike itd). Budući da FZO RS nije predlagač zakona, u primjeni ovog zakona uočene su određene nejasnoće i nedoumice, zbog čega su pripremljene izmjene ovog zakona u dijelu koji se odnosi na obračun“, kažu u FZO.

 

Situacija je ista i sa radnicima koji su na dugotrajnom bolovanju zbog brige o djetetu koje ima neku od teških bolesti ili sa određenim psihofizičkim smetnjama, a koji koriste pravo na rad sa polovinom radnog vremena, o čemu je CAPITAL ranije pisao.

 

Ovim radnicima plata se uglavnom obračunava na osnovu prosjeka u posljednjih 12 mjeseci rada prije otpočinjanja korišćenja pojedinog prava, zbog čega su preskočena sva povećanja i teška situacija onih koji se brinu o bolesnoj djeci, uz postojeću inflaciju, postala je još teža.

 

Obračun ovih plata funkcioniše tako što poslodavac radniku za vrijeme koje radi isplaćuje platu u visini od polovine pune plate za to radno mjesto. Drugu polovinu punog radnog vremena poslodavac isplaćuje naknadu plate u visini koja je utvrđena na osnovu prosjeka posljednjih 12 mjeseci prije ostvarivanja ovog prava. To je iznos naknade koju poslodavac refundira od Javnog fonda dječije zaštite.