Na drugoj školi zadrugarstva, kojoj su prisustvovali predstavnici 20–ak zadruga regije Semberija, promovisana je uloga zadruga u razvoju ženskog preduzetništva, kao i organizovanje u okviru agrobiznisa.
Drena Đukić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske rekla je da je cilj realizacije programa organizaciono i kadrovsko jačanje zadružnog sektora, kao i unapređenje konkurentnosti poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Đukićeva je navela da uloga zadruga u razvoju ženskog preduzetništva ima veliki značaj, jer osnažuje žene da otpočnu privatni agrobiznis.
Ona je istakla da je Ministarstvo strateškim dokumentima definisalo zadruge koje danas zauzimaju značajno mjesto, prije svega ženska populacija u njima.
„Riječ je o projektu koji sa Džender centrom i posredstvom Figap programa realizujemo četvrtu godinu, a ove godine Školu zadrugarstva organizujemo na tri lokacije - Bijeljina, Trebinje i Banjaluka", navela je Đukićeva.
Ona je istakla da je na drugoj, današnjoj radionici o ovim pitanjima, važno da žene shvate šta su zadružni principi, da bi zadruge bile stavljene u funkciju koju treba da imaju.
„Zadruge su prolazile različite faze, pretrpjele određene trasformacije, ali danas vidimo da je sve više ljudi koji se okreću organizovanju, da zadruge rade, okupljaju poljoprivredne proizvođače i udružuju se, da bi lakše radili i imali veće zaposlenje", rekla je Đukićeva i dodala da se sve više žena udružuje, što vremenom dovodi do njihovog ekonomskog osnaživanja.
Predsjednik Udruženja žena „Đurđevak" koje radi na seoskom području u opštini Brod Ljubica Dimitrov rekla je da se na ovakvim radionicama može dobiti mnogo novih i ohrabrujućih informacija koje daju podstrek za dalje žensko udruživanje u projekte koji se tiču poljoprivrede.
Predavač na radionici Dragan Brković sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta Banjaluka rekao je da je cilj današnjeg skupa naučiti kako poslovno funkcionisati preko zadruge, te kako poboljšati njihovo funkcionisanje.
On je pojasnio da je cilj podići svijest ljudi o neophodnosti udruživanja, da izgrade svoje kapacitete kojim će pokazati da su sposobni da pokrenu vlastitu preduzetničku aktivnost.
„Mnogo je ljudi koji žive u ruralnom području i bave se agrarom, imaju određena tradicionalna zanimanja koja su sposobni valorizovati na tržištu, ali nisu upućeni da prilike poput zadrugarskih postoje", dodao je Brković i dodao da će Škola zadrugarstva, nakon trebinjske i semberske regije, biti održana i u Banjaluci.
Škola zadrugarsta u Bijeljini traje tri dana.