Izgradnja deponije radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško, u kasarni "Čerkezovac" na samoj granici BiH i Hrvatske, ugrozila bi živote i zdravlje 250.000 ljudi koji žive u blizini, kao i biljni i životinjski svijet uz rijeku Unu. Iako bi negativne posledice osjetili i stanovnici hrvatske opštine Dvor, koja ima oko 3.000 stanovnika, tamošnje vlasti za to ne mare.

 

Članovi Ekspertskog tima za geologiju, hidrogeologiju i geofiziku, izabrani od strane Savjeta ministra BiH, prije dvije sedmice boravili su u Trgovskoj gori, gdje su razgovarali sa kolegama iz Hrvatske. Prezentovani su im rezultati istraživanja.

 

- Ne vjerujem rezultatima njihovih analiza. Mi smo insistirali da i naši stručnjaci budu uključeni u nadgledanje istraživanja, međutim oni to odbijaju. Rade ubrzano i pripremaju izgradnju odlagališta, ne osvrćući se na naše stavove - kaže profesor geologije i član Eskpertskog tima Neđo Đurić.

 

Nigdje u svijetu nema ovakvog postupka jedne države da gradi nuklearno odlagališe na samoj granici bez saglasnosti druge države, ističe Đurić.

 

- Zemljište u Trgovskoj gori nije sastavljeno od kompaktnih stijena kako su oni prezentovali. Radi se o tlu koje može da propusti tečne i gasovite materije koje bi eventualno došle iz deponije. U slučaju havarije, došlo bi do emitovanja štetnih čestica u vazduh, i taj radioaktivni uticaj bi bio prisutan u narednih 300 godina - upozorava Đurić.

 

 

Đurić ističe da je Hrvatska već raspisala tendere za pripremu odlagališta i puteva i da je neophodno da BiH podnese tužbu kako bi se zaustavili dalji radovi. Međutim, iz Pravnog tima pojašnjavaju da je to komplikovana procedura.

 

- Mehanizmi predviđaju mogućnost pokretanja tužbe pred Međunarodnim sudom u Hagu, ili putem međunarodne arbitraže, ali i za jedno i za drugo neophodan je potpis na protokolu ESPO konvencije - kaže zamjenik predsedavajućeg Pravnog tima za Trgovsku goru Vitomir Popović.

 

- Ekspertski tim treba da obavi geološka, seizmološka i sva druga istraživanja na dijelu zemljišta koje pripada BiH, kako bi imali podlogu za tužbu, a za to je potreban novac, koji domaće vlasti nisu odobrile.

 

Stanovnici Novog Grada, s obzirom na to da se nalaze uz granicu BiH i Hrvatske u blizini Trgovske gore, bili bi najugroženiji izgradnjom deponija kontaminiranog otpada.

 

- Postoji opasnost da takvo skladište bude jednog dana i odlagalište nekih otpada koji nisu porijeklom iz Hrvatske. Smatramo da takav objekat uništava prije svega jedinstvenost rijeke Une, park prirode u donjem toku rijeke koji je na području četiri opštine u Republici Srpskoj - kaže načelnik Novog Grada Miroslav Drljača.

 

U cilju povećanja svijesti stanovnika o štetnosti izgradnje opasnog odlagališta u Trgovskoj gori 2017. godine, osnovano je Udruženje "Grin tim".

 

- Hrvatska je 20 godina bila netransparentna po ovom pitanju. Na jesen njihovi stručnjaci kreću u izradu najznačajnijeg dokumenta u čitavom procesu, a to je studija uticaja na životnu sredinu. Hrvatsku ne zanima uticaj na BiH - kaže predsednik Udruženja "Grin tim" Mario Crnković.