U okviru programa međuopštinske saradnje 12 plastenika dobili su poljoprivrednici u Bijeljini i po šest plastenika proizvođači iz Ugljevika i Lopara. 

Konsultant za plasteničku proizvodnju Stevan Mesarović rekao je Srni da je dobro što su poljoprivrednicima ovaj put dati plastenici od 400 kvadrata, jer to omogućava potpuno angažovanje, posao i prihod za jedno domaćinstvo tokom cijele godine. 

U teorijskoj obuci poljoprivrednici su dobili savjete stručnjaka za proizvodnju u plastenicima, uputstva za standardizaciju i načine udruživanja za sigurniji nastup na domaćem i stranom tržištu, kao i skriptu sa detaljnim, razumljivim i jednostavnim savjetima. 

Mesarović kaže da će od februara uslijediti praktični dio obuke u kom će stručnjaci raditi sa poljoprivrednicima u plastenicima na pripremi rasada i zemljišta. 

"Ovaj kontinuirani seminar bi trebalo da omogući da već naredne godine poljoprivrednici budu samoodrživi u plasteničkoj proizvodnji", smatra on. 

Prema procjeni Mesarovića, oko 90 odsto poljoprivrednika će u plastenicima gajiti krastavac čija je proizvodnja u Semberiji tradicija, a ima i dobru prolaznost na tržištu, a nakon toga u istoj sezoni i papriku rogu koja daje izvrstan kvalitet pri proizvodnji u plastenicima. 

Mesarović kaže da u Semberiji ima 220 hektara zaštićenog prostora sa intenzivnom proizvodnjom kojom se bave poljoprivrednici profesionalci, odnosno 300 hektara ukupne zaštićene proizvodnje koja uključuje i brojna manja domaćinstva. 

"Pod plastenicima i sa navodnjavanjem u Semberiji je do 10 odsto proizvodnje povrća, što je jako visok procenat i za zemlje okruženja, po čemu je Semberija na nivou jačih regija Grčke", ocijenio je on. 

Prema Mesarovićevim riječima, idealan odnos za Semberiju bio bi 1.500 hektara poljoprivredne proizvodnje pod zaštićenim prostorima, uređenje do 2.500 hektara voćnjaka, do 4.000 hektara povrća na otvorenom za industriju i ostatak da bude ratarska proizvodnja. 

On kaže da bi Bijeljina tada 70 odsto svih prihoda ostvarivala iz poljoprivrede. 

Agronom Mira Bajić, konsultant za pripremu proizvođača za standardizaciju, rekla je novinarima da ovaj proces teče neočekivano sporo u primarnoj poljoprivredi i da se zbog mogućnosti izvoza tek pojavljuje veći interes za sertifikaciju. 

U obraćanju poljoprivrednicima na današnjoj obuci, ona je istakla da priprema za standardizaciju nije teška, jer se u Republici Srpskoj godinama puno radilo na unapređenju poljoprivredne proizvodnje. 

"Imamo urednu poljoprivrednu proizvodnju koju samo treba dokumentovati i zapravo dokazati sve ono što već dobro radimo", zaključila je Bajićeva.