Stav Savjeta ministara i MIP-a je da brojčani podaci ne bi dali realnu sliku djelokruga ministarstva i da to ne bi doprinijelo boljem razumijevanju aktivnosti kojima se bave diplomatsko-konzularna predstavništva (DKP). Taj stav proizilazi iz njihovog odgovora na pitanje poslanika SBB-a u Parlamentu BiH i bivšeg ambasadora BiH u Australiji i Novom Zelandu Damira Arnauta. Arnaut je od MIP-a zatražio podatke o aktivnostima svojih dojučerašnjih kolega, odnosno koliko je kontakata svaki pojedinačni DKP ostvario u 2013, 2014. i 2015. godini i koliko kontakata je ostvario svaki diplomata uključujući i kontakte sa šefom države ili vlade, ministrom i članom parlamenta. Zanimalo ga je i koliko je dopisa u tom periodu na adresu sjedišta MIP-a u Sarajevo uputio svaki DKP.

Odgovor na njegovo pitanje utvrdio je Savjet ministara BiH na sjednici 25. februara, a u Predstavnički dom Parlamenta BiH uputio ga je generalni sekretar Zvonimir Kutleša.

- Puko nabrajanje broja izvještaja koje DKP šalju i broj pojedinačnih kontakata svakog diplomate predstavljali bi kvantitativnu analizu rada DKP koja ne bi doprinijela evaluaciji učinka diplomatije BiH - navedeno je u odgovoru.

Naglašeno je da u Sarajevo svakodnevno stiže veliki broj izvještaja i dopisa o brojnim susretima diplomata iz BiH na različitim nivoima sa zvaničnicima zemlje domaćina i sa predstavnicima diplomatskog kora.

- Izvještaji i dopisi iz DKP-ova podliježu svakodnevnim i periodičnim analizama uzimajući u obzir, prije svega, njihovu svrsishodnost i efikasnost u smislu jačanja uloge i poziciju BiH u međunarodnoj zajednici, na političkom i ekonomskom planu - navedeno je u odgovoru.

Aktivnosti diplomata, podvlače, doprinijele su nizu održanih bilateralnih susreta zvaničnika iz BiH sa stranim državnicima, diplomatama iz regiona, EU i cijelog svijeta, te održavanju kontakata sa dijasporom.

- Odgovori na poslanička pitanja koja se odnose na navedeni period su sublimirani u kvalitativnom smislu u godišnjim izvještajima o radu MIP-a, koji su dostupni poslanicima u Parlamentu BiH i ostalim relevantnim institucijama - zaključeno je u odgovoru.

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu i član delegacije Parlamenta BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Milica Marković kaže da su u MIP-u mogli da navedu barem kontakte diplomata sa najvišim zvaničnicima zemlje u kojima su u diplomatskoj službi.

- Ti podaci bi bili korisni. Problem je što je Arnaut postavio preopširno pitanje. Ne branim DKP mrežu jer za neke od predstavništava i diplomata imam poprilično kritično mišljenje, ali realno Arnaut je zatražio obiman materijal. Mogli su, međutim, navesti podatke o susretima sa najznačajnijim ličnostima u zemljama gdje služe, a o kojima se MIP odmah obavještava - kazala je Markovićeva.

BiH ima 56 DKP-ova, od čega 44 ambasade, šest generalnih konzulata i šest misija pri međunarodnim organizacijama. Ozbiljna i sveobuhvatna analiza njihovog rada nikada nije obavljena, a BiH nema ni jasno definisanu platformu za vođenje spoljne politike. Zbog takve situacije u svijet odlaze i trećerazredne diplomate čiji su rezultati, prema opštoj ocjeni, daleko ispod očekivanih.

Analiza

Rasprava o stanju u MIP-u i diplomatsko-konzularnoj mreži otvorena je početkom februara ove godine na sjednici Komisije za spoljne poslove Parlamenta BiH, ali nije prihvaćena inicijativa predsjedavajuće Dušanke Majkić da to pitanje bude stavljeno i na dnevni red Parlamenta BiH.

Članovi komisije iznijeli su niz kritika na rad MIP-a i diplomatske mreže u svijetu, a pridružio im se i vršilac dužnosti pomoćnika ministra inostranih poslova Zoran Perković istakavši da je neophodno napraviti analizu kadra u diplomatsko-konzularnoj mreži počevši od njihovih kvalifikacija do učinka.