FOTO: InfoBijeljina.com

Teška i neizvjesna godina za majevičke voćare. Proljećni mrazevi su ih zaobišli, ali ne i grad koji je polovinom prošlog mjeseca zahvatio većinu voćnjaka i oštetio plodove koji opadaju.

Prema prvim procjenama nepovoljni vremenski uslovi “obrali” su do 70 odsto voća na Majevici. Najveća šteta je u zasadima rane trešnje, a ''podbacila'' je i šljiva. Voćari se nadaju da će smanjen rod, a povećane troškove, ove godine nadomjestiti boljom cijenom. 

Voćar Rade Gavrić iz Tutnjevca kaže da rane trešnje nije ni bilo za branje.  

- Sad pristižu poznije sorte, ali njih ugrožavaju biljne bolesti. Ko nije radio zaštitu zbog šupljikavosti lista, blumerije, neće imati ništa da ubere jer je sav plod popucao kaže ovaj voćar. 


Prevelika vlaga i grad nanijeli su štetu i u zasadima šljive. Plodovi opadaju i trunu.

- U prosjeku uberemo od 15 do 17 tona po hektaru, a ove godine ako bude 10, biće dobro. Imamo i oštećenja na plodovima u vidu krasti, truleži koje su neminovne kad su kišne godine. Takva šljiva ne može ni u rakiju, a kamoli u preradu - žali se ovaj majevički voćar. 

I u voćnjacima u kojima nije bilo štete od grada biće ubrano znatno manje nego prošle godine. U pojedinim voćnjacima prinos će biti smanjen i do 70 odsto. Neizvjesno je šta će biti do kraja sezone. Darko Milošević iz Tutnjevca kaže da šljiva opada konstantno.


- Ne može joj pomoći više bilo kakva zaštita, ni đubriva, ni aminokiseline, jer je biljka u prevelikom stresu i oslobađa se roda. Ove godine su povećani troškovi proizvodnje, a prinos će biti manji. Nadamo se da će zbog smanjene ponude i u okruženju, cijena biti veća, ali to sve zavisi od potražnje – kaže Milošević za portal InfoBijeljina.   

Voćari se nadaju i većim podsticajima pošto će biti manje kvalitetne šljive. Prošle godine bilo je 7 pfeniga podsticaja po kilogramu predatog voća.


Klimatski uslovi ove godine nepovoljni su, pa su rezultati neizvjesni. Plasman je, međutim, osiguran. Godinama majevička šljiva ima svoje mjesto na tržištu Njemačke, Holandije i Austrije, gdje se izveze oko 2 i po do 3.000 tona šljive. Ove godine će biti manje za izvoz, a više za preradu u rakiju. Za razliku od šljive, proizvođači breskve i jabuke nadaju se solidnom prinosu. Prinos jabuke mogao bi da bude manji za 20 do 30 odsto u zavisnosti od vremenskih prilika do berbe. Voćari su kažu uradili što su mogli, a sada je sve, kažu, u Božijim rukama.
Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )