FOTO: InfoBijeljina.com

Teška i neizvjesna godina za majevičke voćare. Proljećni mrazevi su ih zaobišli, ali ne i grad koji je polovinom prošlog mjeseca zahvatio većinu voćnjaka i oštetio plodove koji opadaju.

Prema prvim procjenama nepovoljni vremenski uslovi “obrali” su do 70 odsto voća na Majevici. Najveća šteta je u zasadima rane trešnje, a ''podbacila'' je i šljiva. Voćari se nadaju da će smanjen rod, a povećane troškove, ove godine nadomjestiti boljom cijenom. 

Voćar Rade Gavrić iz Tutnjevca kaže da rane trešnje nije ni bilo za branje.  

- Sad pristižu poznije sorte, ali njih ugrožavaju biljne bolesti. Ko nije radio zaštitu zbog šupljikavosti lista, blumerije, neće imati ništa da ubere jer je sav plod popucao – kaže ovaj voćar. 


Prevelika vlaga i grad nanijeli su štetu i u zasadima šljive. Plodovi opadaju i trunu.

- U prosjeku uberemo od 15 do 17 tona po hektaru, a ove godine ako bude 10, biće dobro. Imamo i oštećenja na plodovima u vidu krasti, truleži koje su neminovne kad su kišne godine. Takva šljiva ne može ni u rakiju, a kamoli u preradu - žali se ovaj majevički voćar. 

I u voćnjacima u kojima nije bilo štete od grada biće ubrano znatno manje nego prošle godine. U pojedinim voćnjacima prinos će biti smanjen i do 70 odsto. Neizvjesno je šta će biti do kraja sezone. Darko Milošević iz Tutnjevca kaže da šljiva opada konstantno.


- Ne može joj pomoći više bilo kakva zaštita, ni đubriva, ni aminokiseline, jer je biljka u prevelikom stresu i oslobađa se roda. Ove godine su povećani troškovi proizvodnje, a prinos će biti manji. Nadamo se da će zbog smanjene ponude i u okruženju, cijena biti veća, ali to sve zavisi od potražnje – kaže Milošević za portal InfoBijeljina.   

Voćari se nadaju i većim podsticajima pošto će biti manje kvalitetne šljive. Prošle godine bilo je 7 pfeniga podsticaja po kilogramu predatog voća.


Klimatski uslovi ove godine nepovoljni su, pa su rezultati neizvjesni. Plasman je, međutim, osiguran. Godinama majevička šljiva ima svoje mjesto na tržištu Njemačke, Holandije i Austrije, gdje se izveze oko 2 i po do 3.000 tona šljive. Ove godine će biti manje za izvoz, a više za preradu u rakiju. Za razliku od šljive, proizvođači breskve i jabuke nadaju se solidnom prinosu. Prinos jabuke mogao bi da bude manji za 20 do 30 odsto u zavisnosti od vremenskih prilika do berbe. Voćari su kažu uradili što su mogli, a sada je sve, kažu, u Božijim rukama.
Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža Facebook, Twitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )