Najveći posao očekuje Direkciju za evropske integracije BiH, koja ima obavezu da u narednim mjesecima uspostavi strukture koje će biti zadužene za sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a ova institucija biće zadužena i za koordinaciju između EU i BiH na stručnom nivou.

"Od SSP-a imaćemo velike koristi ukoliko budemo ispoštovali sve ono što taj sporazum podrazumijeva. Svi političari u BiH u punom kapacitetu bilo u zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti moraju ispoštovati obaveze koje smo preuzeli. Parlament BiH i Vijeće ministara BiH trebalo bi da zasjedaju nekoliko puta sedmično u kontinuitetu i vjerujem da ima spremnosti za tako nešto", rekla je juče Nermina Kapetanović, zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije parlamenta BiH.

Prioritet nakon što SSP stupi na snagu trebalo bi da bude mehanizam koordinacije, nakon čega će se morati usvojiti program integrisanja, odnosno plan preuzimanja zakonodavstva iz EU. Paralelno s tim, u narednih nekoliko mjeseci moraće se formirati vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, zatim odbor za stabilizaciju i pridruživanje u okviru kojeg će se osnovati pododbori za određene oblasti, zatim što se tiče političkog dijaloga biće formiran i parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje.

U vijeću i odborima zajednički će sjediti ljudi iz evropskih institucija i institucija BiH, koji će se baviti svim tehničkim detaljima i raditi na ispunjavanju obaveza koje očekuju BiH, a tu se, prije svega, misli na usklađivanje zakonodavstva.

"Sada je prioritet mehanizam koordinacije i mora se naći model deblokade jer u sadašnjem ustavnom uređenju postoji mogućnost blokade i besmisleno je da jedan čovjek može blokirati odluke na jednom nivou", kazala je Kapetanovićeva.

Stupanjem na snagu SSP-a BiH ima i obavezu da u roku od dvije godine sklopi ugovore o regionalnoj saradnji sa drugim zemljama koje su potpisale SSP, a to su Hrvatska, Makedonija, Albanija, Crna Gora, Srbija, te Kosovo koje BiH nije priznala.

Jedna od najvećih prednosti SSP-a biće pristup tržištu od preko 500 miliona stanovnika, a njegovim stupanjem na snagu privrednicima iz BiH kroz faze će se omogućiti pristup procedurama javnih nabavki i dodjela ugovora u EU.

Što se tiče privrednika u BiH, mnogo očekuje prije svega od usklađivanja propisa te od sredstava koje EU ima za zemlje koje su potpisale sporazum.

"SSP ima i dobrih i teških strana. Treba izdržati jer iskustva zemalja koje su prošle tu fazu govore da je na početku teško i ima mnogo problema, ali u drugoj fazi se ubiru plodovi zajedničkog tržišta od preko 500 miliona ljudi", rekao je Nemanja Vasić, predsjednik Privredne komore BiH.

On kaže da će poslije stupanja na snagu SSP-a uslijediti pritisci, naročito od strane Hrvatske koja želi da liberalizuje trgovinu, ali istovremeno naglašava da je opšte političko i ekonomsko raspoloženje da se privreda zaštiti sve dok ne budemo sposobni da ravnomjerno učestvujemo u tržišnoj utakmici.

Kako su ranije govorili iz Brisela, SSP znači i sveobuhvatne reforme i puni angažman cjelokupne administracije, nevladinog sektora i društva u cjelini, a kako kaže Senad Šepić, poslanik SDA u Predstavničkom domu parlamenta BiH, građani, političari, administracija, pravosuđe, privreda i civilni sektor od danas su na raskrsnici.

Šepić se pita da li ćemo ići dalje uz pomoć kompromisa, teških i zahtjevnih reformi prema porodici najrazvijenijih zemalja svijeta, ili ćemo nastaviti s inatom i sebičnom politikom.

Lars Gunar Vigemark, specijalni predstavnik i šef Delegacije EU u BiH, rekao je u petak da će stupanjem na snagu SSP-a ekonomski, institucionalni i politički odnosi BiH i EU biti produbljeni.

"Harmonizovanje zakona BiH sa zakonima EU je ogroman zadatak koji se nalazi pred BiH", istakao je Vigemark, koji će danas biti u posjeti Banjaluci, dodajući da parlament BiH ima ključnu ulogu u usklađivanju zakonodavstva.