Najveći broj razvedenih brakova, njih 344, je u Banjaluci, zatim Bijeljini 126, Prijedoru 81, te Gradišci 67. Prema zvaničnim podacima, na 1.000 sklopljenih brakova bilo je 189,8 razvedenih. Svaki peti sklopljeni brak bio je razveden!

Psiholog Srđan Dušanić kaže da je glavno objašnjenje ovolikog broja razvoda povezano sa socijalnim statusom - siromaštvom u društvu, ali i s promjenom normi koje se odnose na rodne uloge i brak uopšte.

"Poznato je i nije tajna da je u porodicama u kojima je lošija socijalna situacija više preduslova za konflikte, što bi neki rekli - gdje siromaštvo uđe na vrata, ljubav izlazi kroz prozor. Pored toga, u našem društvu u zadnjih dvadesetak godina postoji određeno pomjeranje po pitanju raznih normi, koje postaju sve manje konzervativne, a sve više liberalne", kaže Dušanić.

Ističe da porodica i brak nisu više svetinja, kao nekada, a razvod braka se više ne posmatra kao smak svijeta.

"Stopa razvoda je ranije bila manja, dijelom i zbog toga što su žene bile manje finansijski samostalne nego danas, ali i zbog brojnih mitova i tabua, da, recimo, žena koja traži razvod nije dobra majka, ne misli na budućnost porodice i slično", ističe Dušanić.

Najveći broj razvoda događa se nakon 15 i više godina braka, a prosječno trajanje braka je 13,7 godina.

Da je kriza braka jedna od ozbiljnih društvenih kriza, koja je globalizacijski proizvod, smatraju i sociolozi.

"Razvodi su uvijek postojali, međutim danas je mnogo faktora koji utiču na razvod brak, poput ekonomske krize, samostalnosti žene. Na primjer, mladi se nakon godinu ili dvije braka razvode jer  je ulazak u brak drugačiji nego u prošlosti, nepripremljeni su, ne poznaju se dovoljno, a početne emocije nestaju. Do razvoda nakon 10 i više godina dolazi zbog zamora zajednice, žena izlazi iz domaćinstva, njen pokušaj da  ima drugi identitet, da bude samostalna i društveno angažovana", kaže Drago Vuković, profesor sociologije na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Vuković ističe da se slabljenje emotivnih veza javlja i jer ljudi mnogo vremena provode van porodice i kuće.

Stručnjaci za bračna savjetovanja smatraju da je ralog zbog kojeg mnogi brakovi dospiju na klimave noge taj što su njihova očekivanja u vezi  s brakom, ljubavlju i zajedničkim životom, kako kažu, uglavnom nerealistična.

Prosječan muškarac misli da bi, ako je oženjen ili u vezi, njegova partnerka trebalo da bude dosljedno ljubazna i uslužna, a prosječna žena misli da bi njen partner trebalo da bude konstantno nježan i pun razumijevanja.

Posljednji raspoloživi podaci za Evropu, koji se odnose na 2010. godinu, pokazuju da su na 1.000 stanovnika sklopljena 4,4 braka, a u RS 2014. godine na takođe 1.000 stanovnika sklopljen je 4,1 brak. Mladoženje koje su prvi put stale na ludi kamen imale su u  prosjeku 30,1 godinu, te se granica sklapanja braka u posljednjih 17 godinama povećala za jednu i po godina. Prosječna starost nevjesta kod sklapanja prvog braka u prošloj godini bila je 26,7 godina.