"Ukoliko smo u mogućnosti, možemo preko interneta da radimo neke fizičke vježbe jer samim tim i naše emocije možemo da ispraznimo, umjesto da sjedimo konstantno ispred TV ekrana, često preplavljeni raznim informacijama koje do nas stižu, a koje samim tim i pojačavaju našu uznemirenost", kazala je Karolina Vereš za Vojvodjanski istraživačko-analitički centar (VOICE).

Prema njenim riječima, sada je prilika da se izvade stare društvene igre, karte, da se čitaju knjige, rješavaju ukrštene riječi, da se igramo sa kućnim ljubimcima, a kreativnije osobe mogu da crtaju, da sviraju neki instrument, dok je slušanje muzike odlično.

Psiholog iz Centra za socijalni rad iz Subotice Boris Telečki rekao je da su u ovom vremenu kod ljudi prisutne razne forme straha: zabrinutost, anksioznost pa čak i panična stanja i dodao da je ljudima potrebna podrška i ohrabrenje, suočavanje sa strahovima i njihovo ispoljavanje, da bi se na kraju istakli i osvjestili lični potencijali i snage za prevazilaženje krize.

"Smanjiti informisanje, birati izvore informisanja, pokušati naći objektivnu informaciju, u tom slučaju ona može da doprinese umirivanju", rekao je Telečki.

Dodao je da je važno da se prema javnosti komunicira sa uvažavanjem i sa ciljem smirivanja tenzija, "jednom racionalnom, konciznom i preciznom komunikacijom zasnovanom na činjenicama".

"Dramatizacija, može kod nekih povećati strah, a ukoliko nam komunikacija daje višak informacija ona može doprinijeti nerazumijevanju, konfuziji i manipulaciji u ovim kriznim situacijama", upozorio je Telečki.

Djeca oponašaju roditelje

Sistemska porodična terapeutkinja iz Subotice Jelena Janjić rekla je za VOICE da se djeca mlađeg uzrasta u novonastaloj situaciji ponašaju onako kako se ponašaju njihovi roditelji i drugi ukućani, a da je kod starije djece, posebno tinejdžera, situacija malo komplikovanija.

"Oni shvataju da se nešto ozbiljno dešava oko njih, ali ne shvataju koliko je nešto opasno ili nije. Zato su sa njma potrebni konstantni pregovori oko ostajanja kod kuće. Bez panike i odgovorno se ponašati, to je ono što bih ja prvo posavjetovala sebi, pa i svima drugima. Sad je bitno da sačuvamo fizičko i mentalno zdravlje", kazala je Jelena Janjić.

Kada su u pitanju roditelji sa djecom, Jelena Janjić je rekla da se većini roditelja ovo prvi put dešava u životu i da niko nije pripremljen za ovakve situacije, kao i da je mnogo različitih informacija koje kruže na društvenim mrežama što dodatno utiče na uznemirenost kod roditelja.

"Oni su zbunjeni cjelokupnom situacijom, ili su jako zabrinuti, ili su jako opušteni, a to zavisi od njihovog informisanja, uvjerenja i načina kako reaguju u nepoznatim situacijama. Treba iskoristiti svu raspoloživu pomoć koja se sada nudi od stručnjaka i informisati se najbolje što možemo", kazala je Janjić.