Sušna jesen u Semberiji usporila je klijanje pšenice, koja niče neujednačeno. Zbog isušenog površinskog sjetvenog sloja, većina ratara je nakon sjetve obavila agrotehničku mjeru valjanja, radi boljeg dotoka vode.

Oni koji nisu sijali po principu "danas uređeno sutra posijano" ove jeseni napravili su grešku jer se površinski sjetveni sloj isušio, a da bi sjeme proklijalo treba da upije 40 do 50 odsto vode od svoje ukupne mase. Većih padavina u Semberiji nije bilo već mjesec i po.

Pero Dikić iz Amajlija  kaže da ne pamti ovakvu jesen.

- Pšenica posijana do kraja oktobra je odlično nikla. Ova, posle tog roka, loše. Oranje bilo isušeno, pa nicanje bilo otežano. Biljke neujednačene, a bojimo se da će takav biti i prinos – kaže ovaj ratar za portal InfoBijeljina.

Zabrinut je i Živko Marković iz Kojčinovca.

- Pšenica krene, pa se klica zbog visokih temperatura osuši. Posle i ako bude padavina, ne vrijedi. Mnoge će pšenice ostati rijetke – kaže ugledni domaćin. 

Deficit vlage primjetan je na svakoj njivi. Ove jeseni povećan je utrošak goriva zbog valjanja koje moraju uraditi ako žele da sačuvaju ovu žitaricu. 

Nedostatak vlage problem je na usjevima koji su u fazi klijanja ili nicanja, ali stanje još nije alarmantno. Inženjer poljoprivrede Miodrag Tešić ističe da je pšenica otporna pa je dovoljno 5 litara kiše da se oporavi. On upozorava ratare da preduzmu mjere i zaštite oranice od poljskih glodara koji mogu da naprave velike štete jer se hrane sjemenom koje nije proklijalo.

Budući da je sjetva u Semberiji počela 15. oktobra, a završena početkom mjeseca usjevi su u različitim fazama. Idealno je da prije nego što temperature padnu ispod nule hljebno žito dostigne visinu od 10 do 15 centimetara kada je otpornost biljke najbolja. Mraz bez snijega uvijek je opasan za usjeve, ali pšenica je otporna pa se brzo i oporavi.