Ove jeseni poseban problem su imali semberski ratari koji su zasijali pšenicu u kasnijim rokovima sjetve, a koja zbog nedostatka vlage nije mogla da proklija pa su morali da rade tretmane protiv glodara kako bi sačuvali sjeme. To je iziskivalo i dodatne troškove.

Budući da su ranija istraživanja potvrdila da u Semberiji ima pet puta više glodara u odnosu na evropeske standarde, a kako predstavljaju potencijalno i veliku opasnost za zdravlje ljudi i domaćih životinja, deratizacija je nužna. 

Velike probleme miševi i pacovi stvaraju poljoprivrednicima jer uništavaju sve što stignu. Najviše jedu korijen krmnog bilja, pa zimi mogu da unište kompletne parcele pod djetelinom.

Na ostalim usjevima ili u ambarima sa kukuruzom štete su obično do 10 odsto, kaže ugledni semberski domaćin Drago Tomić. 

- Neophodno je sve preduzeti kako bi se broj miševa i pacova sveo na minimum, ali se glodari potpuno mogu iskorijeniti jedino kad se i mi uključimo u njihovo uništavanje. A to znači da ako samo ja postavim otrov, a ne i moj komšija, efikasnost je mnogo manja. Naravno treba voditi računa o hemijskim sredstvima koja se koriste - kaže Tomić za portal InfoBijeljina.

Prema podacima nadležnog gradskog odjeljenja deratizacija je urađena u svim javnim ustanovama, vjerskim objektima, javnim površinama, divljim deponijama, porodičnim i stambenim objektima u gradu i selu, kanalizaciji i nasipima. 

Gradska uprava Bijeljina je ovaj posao, vrijedan 98.982,00 KM, povjerila preduzeću DOO "Dezinsekcija". Proljećna deratizacija urađena je od 20. juna do 20. jula, a jesenja, koja je jednako važna od 15. do 31. oktobra. Ovo su, kažu stručnjaci, optimalni rokovi za ovaj važan posao.  Upozoravaju i da je monitoring brojnosti glodara potrebno uraditi barem dva puta godišnje i nakon izvršene deratizacije.