U Predstavničkom domu Parlamenta BiH je početkom ove godine usvojena inicijativa Denisa Zvizdića (SDA) kojom se obavezuje Savjet ministara da u roku od 90 dana u parlamentarnu proceduru uputi prijedlog zakona o popisu kako bi se popis mogao obaviti najkasnije do 2023. godine. Zahtjev je usvojen glasovima uglavnom bošnjačkih poslanika, dok su poslanici iz Republike Srpske i iz HDZ-a BiH bili protiv ili suzdržani. Iz SNSD-a je tada poručeno da nisu protiv zakona, ali da to treba da bude posljednja stvar u nizu koje treba napraviti kako bi popis 2023. godine bio obavljen kako treba, a njegovi rezultati bili prihvaćeni. Ovako se, a što je stav i nekih demografa iz Republike Srpske, krenulo naopako jer je prvo trebalo da bude postignut dogovor o stručnim stvarima i metodologiji.

 

U Agenciji za statistiku BiH su potvrdili za "Glas Srpske" da su početkom godine dobili zadatak da pokrenu aktivnosti na pripremi prijedloga Zakona o popisu stanovništva, da je formirana radna grupa za izradu tog teksta koju sačinjavaju predstavnici sve tri statističke institucije u BiH "koja radi na realizaciji traženih aktivnosti".

 

- Popis je državni projekt u kojem je uloga statističkih institucija stručne i tehničke prirode. Predstavnici tri institucije se slažu da popis treba realizovati u skladu sa međunarodnim standardima za popise, a konačnu potvrdu za ulazak u postupak pripreme novog popisa daje Savjet ministara BiH. U Zakonu o popisu stanovništva biće definisano vrijeme sprovođenja popisa, budžet i osnovne smjernice za metodologiju rada na popisu i načinu prikupljanja podataka - kazali su u Agencije na pitanja dokle se stiglo sa izradom tog akta te da li ima problema i nesuglasica.

 

Detalje nisu iznosili ni u Republičkom zavodu za statistiku. Na pitanje da li su približeni stavovi i hoće li ispoštovati rok od tri mjeseca za upućivanje u dalju proceduru, istakli su da su  imenovani predstavnici za rad u Radnoj grupi za izradu nacrta Zakona o popisu stanovništva.

 

- Po dostavljanju nacrta prijedloga zakona od Agencije za statistiku BiH, članovi grupe su, u već unaprijed dogovorenom roku, dostavili komentare na taj nacrt Zakona. Nakon toga, nije bilo aktivnosti u vezi sa ovim pitanjem - kazali su u Republičkom zavodu odakle su ranije poručili da je Vlada RS u novembru 2019. godine dala saglasnost da se pristupi izradi nacrta novog zakona, uz zahtjev da se obavezno poštuju ustavno uređenje i nadležnosti BiH i Republike Srpske.

 

Ranije su podsjetili i da je izrada Zakona o popisu stanovništva za 2013. godinu trajala tri godine. BiH je, uz Somaliju, bila jedina zemlja u svijetu koja nije uspjela 2011. da organizuje popis stanovništva, domaćinstava i stanova, a kada su se dvije godine kasnije posložile kockice, popisivači su izašli na teren, ali ni do danas njihov posao nije dobio puno priznanje jer se i dalje gotovi svi pozivaju na popis sa početka devedesetih godina prošlog vijeka. Srpska nije priznala rezultate iz 2013. godine Agencije za statistiku BiH jer je oko 200.000 osoba obuhvaćeno popisom i uvršteno u stalne stanovnike, a nije trebalo biti jer je riječ o licima koja duže od godinu ne žive u BiH.

 

 

U Republičkom zavodu su potvrdili da je u toku priprema upitnika i metodologije za sprovođenje budućeg punog popisa poljoprivrede. Plan je da se nacrt upitnika sa metodologijom završi do jula ove godine, a u toku je formiranje okvira za budući popis, odnosno analiza popisnih krugova.

 

- Popis poljoprivrede bi, prema postojećem planu, trebalo da bude realizovan u jesen 2023, dok bi se tokom 2022. godine realizovalo pilot istraživanje - kažu u Zavodu.