Prvu pomoć prilikom povreda poput gušenja ili krvarenja, za koje je ključna brza reakcija da bi povrijeđenom bio spasen život, osim zdravstvenih radnika, zna da pruži veoma mali broj građana RS.
To potvrđuju i u službama hitne pomoći, gdje ističu da razlog nije nedostatak volje ili želje da se pomogne, već prvenstveno neznanje.
- Često se dešava da građani zovu Službu hitne pomoći i nisu u stanju da prate uputstva dispečera koja se uglavnom odnose na utvrđivanje vitalnih znakova, da li je pacijent svjestan, diše li, ima li pulsa ili kako zaustaviti krvarenje - kaže načelnica Službe hitne pomoći Banjaluka Nada Banjac dodajući da se građani često uplaše i nisu sigurni da li će u namjeri da pomognu, odmoći nekvalitetnim pristupom.
Isto se dešava i prilikom saobraćajnih nesreća, potvrđuju u Službi hitne pomoći u Banjaluci.
- Iako vozači polažu test iz prve pomoći, vrlo rijetko primjenjuju ono što su trebali da nauče. Najviše vjeruju medicinskim radnicima - kazali su medicinari.
Međutim, prilikom čekanja stručnjaka može se izgubiti dragocjeno vrijeme, čime se smanjuje šansa za preživljavanje i smanjenje komplikacija.
Iz Agencije sa bezbjednost saobraćaja RS kažu da mnogi građani smatraju da treba da bude poboljšan kvalitet obuke u pružanju prve pomoći prilikom polaganja vozačkih ispita.
- Imali smo mnogo usmenih pritužbi građana da je polaganje prve pomoći formalno i da nema kvalitetne obuke. Ove godine očekujemo da će intenzivnije raditi na nadzoru obuke i sprovođenja ispita iz prve pomoći, kako bi taj proces bio što kvalitetniji i da budući vozači steknu osnovna znanja - rekao je direktor ove agencije Milija Radović.
U Gradskoj organizaciji Crvenog krsta Banjaluka ističu da obuke za vozače rade kvalitetno, ali da je pitanje koliko se one dugo pamte.
- Ima i onih koji iz straha ne prilaze nekome da pruže prvu pomoć iako bi poslije dva dana obuke trebalo da budu spremni za to - rekla je sekretar organizacije Željkica Ilić.
U dobojskoj Službi hitne pomoći smatraju da je građane potrebno više edukovati, jer su mnogi od njih neupućeni u pružanje prve pomoći.
- Ranije je bilo edukacija putem civilnih zaštita, dok sada jedino Crveni krst obučava mlade i time je obuhvaćen veoma mali broj učenika iz jedne škole. Stanovništvo veoma malo poznaje pružanje pomoći, što se može vidjeti i kod saobraćajnih nesreća gdje umjesto da pomognu, reaguju uznemireno i prestrašeno - rekao je načelnik dobojske Službe hitne pomoći Slobodan Tomanić.