Bijeljina
04.01.2024.
19:00
Protođakon Čečar za InfoBijeljina: Zašto se na Badnje veče spaljuje badnjak (VIDEO)
Izvor: infobijeljina.com
2
Podijeli
Sedmog januara proslavljamo najsrećniji hrišćanski praznik, kojem prethodi Badnji dan i nekoliko običaja, kao što je paljenje badnjaka. Mnogi ne znaju suštinu i razlog zašto se badnjak spaljuje na Badnje veče pa je InfoBijeljina odgovore potražila od protođakona Bojana Čečara.
Prema tradiciji i vjerovanjima, u ranu zoru Badnjeg dana, pucanjem iz pušaka i prangija, objavljuje se odlazak u šumu po badnjak. Drvo sijeku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin, u rano jutro, prije izlaska sunca.
Siječe se grana hrasta koji je kod Slovena oduvijek važio za sveto drvo. Ova odsječena grana postaje Banjak, božićno drvce koje u kuću unosi sreću, zdravlje i napredak.
“Kod starih Srba, naših starih predaka hrast je bio sveto drvo, ‘bogovi su živjeli’ u njemu, paganski bogovi. Zaruke su pravljene ispred hrasta, kao jedna vrsta oltara, mogao si da dođeš i da se zakuneš pred hrastom. Obavljali su mnoge obrede ispred hrasta kao npr. zaruke, vjenčanja, pod takvim hrastovima ljetnim praznicima održavane su molitve i prinošene žrtve, održavane su i skupštine”, rekao je protođakon Bojan Čečar za InfoBijeljinu.
Antički putopisci su opisivali Slovene kao narod koji poštuje šume i vode, a hrast navode kao njihovo najsvetije drvo s božanskim duhom.
“Zašto mi to spaljujemo na Badnje veče, zašto pjevamo ‘stari rođače’? Zato što su Srbi zaista smatrali da su hrastovi sveti, da u njima žive bogovi i mi na Badnje veče ‘spaljujemo’ stare Bogove (paganske), forme i običaje i sipamo novo vino, svježe”, ističe naš sagovornik.
To spaljivanje svetog hrasta badnjaka usred zime, doba kad priroda prividno umire, nije čin uništenja.
“To je nagovještaj ponovnog rođenja svijeta koji najavljuju duše svetih predaka koje ujutro u liku polaznika posjećuju dom i pozdravljaju potomke”, rekao je protođakon za naš portal.
Protođakon Bojan se dotakao i teme proslavljanja slava i običaja i da su naši preci mnogo bolje poznavali običaje od nas koji živimo danas u 21. vijeku i sve nam je dostupno.
Mi smo danas, ističe, neke običaje mutirali i dali smo im neke sadržaje koji uopšte nemaju veze sa hrišćanstvom.
“Uzmimo na primjer slavu, slavi se po kafanama uz pjevačice gdje ikona sveca stoji tamo negdje u nekom zapećku, niti ko od prisutnih zna na koju slavu je došao. Slave slavu po 20 godina, a kada ga pitaš ko je bio Sveti Jovan krstitelj, ne zna osnovne neke podatke iz njegovog života. Kada bi znao osnovno, e onda ćeš ti da shvatiš zašto je bitno da taj dan postiš, ako je posna slava. Ako pročitate - Sveti Jovan krstitelj nije ni jeo, odnosno jeo je divlji med i akride, neko korijenje u pustinji, i to je jeo samo kada sunce zađe i pio vode. Asketa par ekselans, i ti sada proslavljaš njega, ako je pao praznik u srijedu uz pečenje i varaš, polomili smo kalač na posnoj hrani, e sada je svetac otišao pa ćemo da ludujemo uz mrs”, zaključio je Čečar.
Kompletan intervju i ostale savjete kako da proslavite Božić možete pogledati u podkastu „Kafica“ na Youtube kanalu InfoBijeljine.