Poručio je ovo za "Nezavisne novine", Tihomir Dejanović, direktor Protivgradne preventive Republike Srpske, dodajući da se situacija prati iz časa u čas.

 

"Stalno smo u režimu pojačanog praćenja, danas već naoružavamo stanice", naveo je on.

 

Podsjetio je da je samo u subotu poslijepodne ispaljeno čak 330 protivgradnih raketa, iz 121 stanice.

 

"330 raketa koje smo ispalili juče je baš puno za jedan dan, ali je to bilo neophodno jer je čitavo naše područje ovdje bilo zahvaćeno gradom, po dva tri oblaka su se kretala istom trasom, od Une do Drine, čitavo područje na kojem smo dejstvovali bilo je zahvaćeno sa 23 procesa. Stanice su praktično ostale bez raketa, danas će to biti popunjeno sve, jer očekujemo vremenske nestabilnosti u popodnevnim časovima", pojasnio je on.

 

Najviše raketa juče je ispaljeno na područje Gradiške – 47, zatim Prnjavora 46, preko 20 na područu Zvornika, Srpca i Bijeljine, u Brčko distriktu 20…

 

Na teritoriji grada Banjaluka, koga je takođe pogodilo ogromno nevrijeme, ispaljene su tri protivgradne rakete.

 

Na pitanje zašto samo toliko u najvećem gradu Srpske, Dejanović pojašnjava da se gradonosni oblak koji je došao do Banjaluke formirao u Trnu i Laktašima.

 

"Na tom području se počeo formirati, nije došao sa strane. U njega je pucano u prednju desnu stranu iz područja Čelića i Laktaša, pucane su tri rakete, jer su to bile jedine zadovoljavajuće pozicije iz protivgradnih stanica koje su mogle dejstvovati. Znate da se iznad grada ne može puno dejstvovati, rakete se ne ispaljuju na naseljeno područje", pojasnio je Dejanović.

 

Podsjećanja radi, protivgradna zaštita djeluje od Une do Drine, tačnije, zahvata kompletan sjeverozapadni dio Republike Srpske, ostatak Podrinje, Kalinovik i Foča, gdje se Hercegovina sastaje sa branjenim dijelom.

 

Na tim pozicijama postavljene su protivgradne stanice, koje djeluju po potrebi, a svaka lokalna zajednica koja ima postavljenu tu stanicu, trebalo bi da ima i potpisan ugovor za Protivgradnom preventivom RS, kako bi ona mogla djelovati kada dođe do nevremena. Tim ugovorom, pojašnjava Dejanović, lokalne zajednice su dužne da plaćaju mjesečni paušal, čiji iznos zavisi od samog ugovora, ali se zna da jedna protivgradna stanica košta 3.000 KM.

 

"To je tako zakonski regulisano već 20 godina", kaže on.

 

Ipak, Dejanović za "Nezavisne novine" ističe da i dalje ima opština koje ne plaćaju pomenuti paušal, što dalje vodi tome da protivgradna zaštita ne može djelovati na tom teritoriju.

 

"80 odsto njih plaća paušalu, ima jedan znatan koji ne plaćaju. Obično se obrate kada bude kasno. Mi ne možemo da počnemo sezonu protivgradne zaštite, pred uslove potpisa ugovora. Znači, ove godine imali smo slučaj Kozarske Dubice, sa kojima smo tek 24. maja potpisali ugovor, kada se desilo prvo nevrijeme. Desi se tako nešto, ali ne bih ulazio u to. Ove godine, jedino Kneževo nije potpisalo ugovor od opština koje imaju izgrađen sistem protivgradne zaštite. Onda ne možemo reagovati na toj teritoriji, ne možemo bez dozvole MUP-a RS reagovati na svoju ruku. Samo govorim kako je zakonski", istakao je Dejanović.

 

Na pitanje kako će se namiriti šteta koju su pretpjeli građani (domovi, usjevi, automobili…), odgovara:

 

"Sva materijalna dobra moraju biti osigurana da bi neko mogao da traži isplatu štete. Protivgradna preventiva pokriva, odnosno spječava pojavu veće štete od oko 60-70 odsto. Mi ne nadoknađujemo štetu koja se pojavi. Iluzorno je to pominjati, imovina se mora osigurati", dodao je Dejanović.