Predsjednik Gradske boračke organizacije Miodrag Stevanović u obraćanju rekao je da se ovaj dan slavi kao srpska pobjeda u oružanom sukobu između tadašnje JNA i srpskog naroda s jedne i muslimansko-hrvatskih paravojnih snaga sa druge strane. 

"Zahvaljujući toj pobjedi mi danas imamo slobodan grad i svoju Republiku Srpsku, jer smo tih dana spriječili srpska stradanja, jedan novi Sijekovac, Dobrovoljačku ili Tuzlansku kolonu", istakao je Stevanović. 

On je ukazao da Srbi danas mogu slobodno da žive samo na onim mjestima koja su puškom odbranili, a da im nema slobodnog života na Kosovu, u nekadašnjoj Republici Srpskoj Krajini i u Federaciji BiH. 

Predsjednik Skupštine grada Bijeljina Dragan Đurđević rekao je novinarima da treba čuvati sve što je stvarano u proteklom ratu, pa i ovaj datum koji je u nekom ranijem vremenu bez potrebe bio zloupotrijebljen. 

"Srpski narod je bio suviše tolerantan i nije htio da slavi neke svoje pobjede, kao što je odbrana Bijeljine 31. marta jedan od značajnih datuma za ovaj grad i mi ćemo ga u narednom periodu obilježavati kao i sve druge srpske pobjede kroz istoriju", rekao je Đurđević. 

Prema njegovim riječima, Bijeljinu je na ovaj dan odbranio okupljeni narod zajedno sa tadašnjom JNA. 

"Budućnost će pokazati da ono što se marta 1992. godine dešavalo u Bijeljini ni na koji način ne može da bude okvalifikovano kao zločin, nego kao sukob i kao dio građanskog rata u BiH", zaključio je Đurđević. 

Na centralni Spomenik oslobodiocima Bijeljine vijence i cvijeće su položile delegacije porodica poginulih, Gradske boračke organizacije, Srpske dobrovoljačke garde i Izviđačkog voda 17. Majevičke brigade, narodni poslanici iz Bijeljine, predstavnici političkog života iz 1992. godine i delegacija gradske uprave.