Pripovjedač, stari musliman iz Bosne ispovjeda svoj život nekadašnjem zemljaku s kojim se našao u Americi, gdje je dospio poslije najnovijih ratova i raspada Jugoslavije. 

"NJegova priča o bosanskoj kasabi i njenim žiteljima, o svom pobratimu Muratu kog su kao inokosnog begovskog sina ubili njegovi u vrijeme građanskog rata, o moćnicima i žrtvama jednog do juče mirnog i srođenog svijeta i, kao okosnica, o Muratovom sinu Baji koji se u pomračenju uma poistovećuje sa Osamom bin Ladenom", rekao je Kecmanović na sinoćnjoj promociji. 

On je istakao da je rat u BiH podtekst romana, jer tema "Osame" zapravo jeste sadašnji svijet koji se globalizacijom i modernim tehnologijama pretvara u globalno selo, kojim vladaju neki novi Karađozi. 

Kecmanović je rekao da rat u BiH postoji da iskristališe i učini očiglednom sliku savremenog svijeta, jer se upravo na mjestima gdje se događa najveća nesreća najbolje prikazuje naličje okoline. 

Veliko interesovanje bijeljinske publike za promociju ovog romana jedan je od pokazatelja da je Kecmanović omiljeni pisac i kolumnista. U prilog tome govore i pozitivne kritike za njegovo najnovije ostvarenje - "Osamu". 

Proslavljeni srpski režiser Emir Kusturica ranije je rekao da je novi roman Vladimira Kecmanovića djelo koje se može svrstati u žanr knjiga "otvorenih vena". 

"Pisan je jezikom njegovog djetinjstva, govorom u kome su izostavljeni vokali i gdje se značenja riječi gube u bujici strasti i osjećanja koja autorove junake vode kroz snažne zaplete", rekao je Kusturica. 

Književnik Muharem Bazdulj ranije je rekao da svoj književni svijet Kecmanović znalački i maestralno programski uklapa u Andrićevu tradiciju. "Možda i najveća sličnost Kecmanovića sa Andrićem jest u njegovom dubinskom razumijevanju tragizma istorijske sudbine bosanskih muslimana", naveo je Bazdulj. 

Vladimir Kecmanović rođen je 1972. u Sarajevu. Opštu književnost sa teorijom književnosti diplomirao je 1997. na Filološkom fakultetu u Beogradu. 

Do sada je objavio više pripovjedaka i romana: "Posljednja šansa" /1999/, "Sadržaj šupljine" /2001/, "Feliks" /2007/, "Top je bio vreo" /2008/ i "Sibir" /2011/. 

Za roman "Feliks", koji se našao u najužem izboru za NIN-ovu nagradu, dobio je nagradu "Branko Ćopić". Za "Top je bio vreo", po kojem je snimljen istoimeni film, dobio je stipendiju Fondacije "Borislav Pekić" za roman u nastajanju, a pored toga ušao je u najuži izbor za NIN-ovu nagradu i dobio je nagradu "Meša Selimović". 

Kecmanovićeva proza prevođena je na engleski, francuski, nemački, ukrajinski i rumunski jezik. 

Vlasnik je i urednik izdavačke kuće VIA. Kolumnista je listova "Politika" i "Večernje novosti".