Sajt tretira novine koje nisu još našle mjesto u gramatikama i jezičkim priručnicima. 

Promovisana je i knjiga tekstova o jezičkim nedoumicama objavljenih na "Jezikofilu". 

Jedan od autora ove knjige Slobodan Novokmet kaže da je priručnik nastao na osnovu sajta koji postoji već četiri godine u okviru akcije "Negujmo srpski jezik", čiji je cilj promovisanje jezičke kulture. 

Priručnik je podijeljen u nekoliko rubrika u kojima se rješavaju, kaže Novokmet, jezičke nedoumice naših čitalaca, a tretiraju se i problemi srpskog jezika od gramatike, dakle od norme jezika u različitim segmentima -morfologija, fonetika, sintaksa do jezičke etimologije, odnosno porijekla riječi kako starih tako i novih. 

"U ovom priručniku donosimo i različite lektorske preporuke za novinare, nastavnike, urednike, a sve da bismo bili od pomoći svima koji se profesionalno bave jezikom", rekao je Srni Novokmet, profesor srpskog jezika koji radi na Institutu za srpski jezik u Beogradu. 

Svaki čitalac i korisnik našeg sajta ima mogućnost, dodao je Novokmet, da kontaktira sajt kada je riječ o nekoj jezičkoj nedoumici, a neke od tih nedoumica unesene su i u ovu knjigu. 

"Ovdje se, zapravo, može naći i presjek interesovanja naših čitalaca i onoga o čemu se oni dvoume", kaže on. 

Komentarišući pitanje rodne ravnopravnosti u jeziku, koja se sve češće nameće putem medija ili koja je sve više prisutna, Novokmet je rekao da srpski jezik prati ono što se dešava u društvu, te naglašava da ponekad ne treba žuriti i unositi nazive u ženskom rodu posebno ne tamo gdje je jasno da u svakodnevnom govoru još nije zaživjelo da bi bilo prihvatljivo sa stanovišta standarnog jezika. 

"Ako u jednom društvu ne ide sve kako treba onda ni u jeziku neće biti sjajno. To se odražava i na nastavni proces, jer jezik trpi uticaj modernizacije, odnosno vremena, uticaj različitih drugih jezika, prije svega engleskog", istakao je on. 

Prema Novokmetovim riječima, to se odražava u njegovoj svakodnevnoj upotrebi, u medijima odnosno tamo gdje je, na primjer, engleski jezik dominantniji - nauci, tehnici...ali i u nastavnom programu gdje se od srpskog jezika uzima fond časova nauštrb stranih jezika. 

On naglašava da kriza, kada je o jeziku riječ, postoji na svim nivoima od školskog sistema, odnosno programa pa do medija gdje se najčešće i dolazi u dodir sa jezikom. 

"Interesovanje naših čitalaca pokazuje da postoji generalno interesovanje za jezičku kulturu, ali pokazuje i to da postoji izvjestan diskontinuitet u jeziku od školskog do kasnije fakultetskog obrazovanja gdje često na različitim smerovima i fakultetima ne postoji srpski jezik kao obavezni predmet, iako su to ljudi predodređeni da se bave društveno-humanističkim naukama", kaže Novokmet. 

On dodaje da postoji percepcija kako je jezička kultura na niskom nivou, a za to, naglašava, ogromnu odgovornost imaju mediji. 

"Često su mediji glavni i uzrok i krivac ovome, jer forsiraju neki jezik koji nije književni, nego je više kolokvijalni, razgovorni, žargonizovani. Nije riječ samo o pisanim medijima nego i ostalim u čijim se emisijama razvija neki familijarni odnos, a sve je manje profesionalne, standardne upotrebe jezika, što se `spušta` i do običnog čovjeka, koji to prihvata, posebno mladi", upozorava Novokmet. 

Novokmet je ukazao na uticaj društvenih mreža na upotrebu standarnog jezika, koje nije moguće, kaže, spriječiti te bi sa tim problemima trebalo da se nosi školstvo kao udarna poluga svakog društva, ali i mediji, zajedno sa školstvom. 

Knjiga "Jezikofil" objavljena je prošle godine u okviru akcije "Negujmo srpski jezik", a podržali su je Sekretarijat za kulturu grada Beograd, Gradska biblioteka i Filološki fakultet u Beogradu. 

Izdavač publikacije je Izdavačka kuća "Klet" iz Beograda, a uradili su je profesori srpskog jezika sa Instituta u Beogradu Svetlana Slijepčević, Slobodan Novokmet i Marina Nikolić.