Promjena klimatskih uslova u RS omogućila i uzgajanje tropskog voća: Semberija i Potkozarje nisu baš idealni za to voće
Izvor: novosti.rs
×
0
Podijeli
FOTO: novosti.rs/Tajana Cvijetić
Primjeri sadnje tropskog voća u Srpskoj su sve češći, pa tako možemo vidjeti različite sorte koje se prije nekoliko godina nisu sadile kod nas, a najbolje nam, kako kažu sagovornici "Novosti", uspjeva kivi.
Dragoja Dojčinović, predsednik Udruženja voćara RS, kaže da se klima promijenila i tako nam donijela malo drugačiju sortu voća koja je, ipak, uz svu volju i želju, zahtjevna za naše podneblje.
- Klima se promijenila i kivi uspjeva u većini dijelova Srpske, izuzev u planinskim predjelima, ali nerado to sade jer nemamo mi adekvatnu tehnologiju. Narandže i limun se uglavnom sade u Hercegovini, dok Semberija i Potkozarje nisu baš idealni za to voće - kaže Dojčinović.
Dodaje da su rizični i skupi takvi zasadi.
- Priroda je i čudo i sa njom se teško boriti, da zasadimo jedan hektar tropskog voća, a naiđu hladnoće, nikad se ne zna kakva će zima da bude, i sve uništi. U mnogim dijelovima Srpske nema puno ni vode, a to voće traži veliku količinu vode. Nemamo dovoljno ni sunca, niti dovoljno toplih dana i koliko treba hladnih dana, sve to ima svoje i struka mora o tome da odluči. Uglavnom se sadi za domaćinstvo, a kada bi se sadili hektari, to bi iziskivalo mnogo troškova i rizika - smatra Dojčinović.
Vlasnik jednog banjalučkog rasadnika Drago Narandžić gaji različite vrste egzotičnik biljaka i citrusa.
- Imamo različite vrste citrusa, a pored toga i čuvarkuće, uglavnom egzotične biljke, a što se tiče egzotičnih biljaka tražimo one koje mogu da budu napolju, a citrusi ne mogu. Oni se moraju zimi skloniti. Imamo sibirski limun, koji može da prezimi u zemlji, i ne zaštićuje se - ističe Drago.
Citrusi nisu zahtjevni za održavanje, samo što se zimi moraju unijeti u prostoriju, a ljeti mogu biti bilo gdje, dodaje Drago, koji u svojoj raznolikoj ponudi ima masline, nar, tamaris, tisu, magnoliju, japansku trešnju.
Kaže da se cijene sadnice limuna kreću od 20 do 50 KM, a sve zavisi od veličine i starosti stabla.
Savo Marković iz Banjaluke kivi sadi vać 10 godina.
- Vidjeli smo kivi kod rođaka u Srbiji, pa smo se i mi odlučili da pokušamo sa sadnjom tog tropskog voća, i uspjelo nam je, svake godine imamo oko 50 kilograma kivija - govori Savo i zaključuje da je kivi jači od zime.
Uslovi
Meteorolog Anđelko Savić kaže da je naša umjerena kontinentalna klima najbolja na svijetu, ali ipak nije za tropsko voće. Kako kaže, tropsko voće može uspjevati na Mediteranu, i u znatno toplijim krajevima, ali kod nas baš i ne.