Ratari u Srpskoj počeli su sa pripremama za proljećnju sjetvu, a prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, biće zasijano više od 152.000 hektara.
Pod kukuruzom, kao najznačajnijom kulturom, naći će se oko 142.000 hektara, što je za 15 odsto više nego lani, a niže cijene sjemena i goriva motiv su ratarima za povećanje sjetvenih površina.
- Cijena sjetve kukuruza će prema našim procjenama iznositi oko 1.740 maraka po hektaru, što je za oko devet odsto manje nego prošle godine - rekli su u Ministarstvu.
Dodali su da su u procjenu cijene sjetve uračunati troškovi obrade zemljišta, đubrenje i zaštita sjemena.
- Uzimajući u obzir vremenske prilike u RS i prinose u posljednjih pet godina, procijenjeno je da u ovoj godini možemo očekivati prosječan prinos kukuruza od pet tona po hektaru - istakli su u Ministarstvu.
Naglašavaju da je, pored kukuruza, u proljećnoj sjetvi zastupljena i zob, koja će biti zasijana na oko 3.000 i industrijsko bilje na 7.155 hektara.
- Do početka proljećne sjetve ratarima će biti isplaćeni podsticaji na osnovu zahtjeva iz prošle godine. Obezbijeđen je i novac za blagovremenu isplatu podsticaja za merkantilnu pšenicu, za rod ove godine, u iznosu od 250 maraka po hektaru - naglasili su u Ministarstvu.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara RS Vladimir Usorac rekao je da povećanje sjetvenih površina zavisi od finansijskih mogućnosti proizvođača.
- Poljoprivrednici se uzdaju u podsticaje, ako dobijemo novac za prošlu godinu, za sjetvu ćemo lako. Već sutra bismo mogli krenuti u njive - kazao je Usorac.
Poljoprivrednik iz Lijevča polja Duško Banjac ističe da će ratari u ovom dijelu Srpske u njive već od 1. marta ako vremenski uslovi dozvole.
- Prethodnih godina kukuruz sam sijao na oko 30 hektara, a s obzirom na to da je kukuruz lani znatno podbacio zbog ekstremno visokih temperatura, ove godine ću ipak zasijati manje površine - rekao je Banjac.
Regresirani dizel
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i ove godine nastavlja podršku poljoprivrednim proizvođačima u vidu regresiranog dizel goriva za proljećne i jesenje radove.
Ratari će po hektaru dobiti 100 litara goriva, a ukupno će biti podijeljeno do 11 miliona litara, za šta će biti izdvojeno oko šest miliona KM.