Mastalo je istakao da problem predstavlja i činjenica da u Srpskoj nema organizovane i specijalizovane proizvodnje, već se na usitnjenim posjedima proizvodi od svega po malo. 

On je dodao da je ova godina posebno loša za povrtare jer su uslovi za sjetvu u proljeće bili jako loši. Sušna godina je umanjila prinos nekih kultura do 40 odsto, a cijena proizvoda je niska. 

"Kao i svake godine, najviše je proizvedeno krompira, čija je cijena 30 feninga i niko ga neće. Proizvođačima bi pomogao izvoz krompira u Rusiju, o kojem se u posljednje vrijeme govori jer bi to značilo povećanje cijene na domaćem tržištu", naglasio je Mastalo. 

Prema njegovim riječima, nešto je bolja cijena kupusa, ali proizvođači od toga nemaju previše koristi jer su ulaganja u proizvodnju, zbog velike suše, bila ogromna. 

"Mi većinu kultura nemamo ni za svoje potrebe, a i ono što proizvedemo teško može biti konkurentno na tržištu s obzirom na uvoz i veliku konkurenciju", naveo je Mastalo. 

Iako je krompir i dalje najzastupljenija kultura, Mastalo tvrdi da i ova proizvodnja opada, što je, kako je rekao, posljedica činjenice da nije bilo izvoza krompira u Hrvatsku od njenog prijema u EU. 

"Ranije su proizvođači krompira iz Lijevče polja i Semberije na hrvatskom tržištu bili već šest mjeseci. Očekujemo da ćemo sljedeće godine ponovo biti na tržištu EU jer nam je odobren izvoz krompira", napomenuo je Mastalo. 

On je dodao da su ove godine najbolju cijenu na tržištu imali kasni kupus i kasna lubenica.