Tako smo za sedam mjeseci ove godine izvezli skoro četiri tone gljiva, što je duplo više od količine koju smo na strana tržišta plasirali lane. S druge strane, uvoz je u pomenutom periodu smanjen sa deset na sedam tona.

Ovi podaci potvrđuju da uzgoj gljiva na ovim prostorima postaje sve popularniji. Naime, pored povećanja vrijednost izvoza, dobar dio proizvodnje ostaje za potrebe domaćeg tržišta, zbog čega sve manje gljiva uvozimo.

Podaci o količini i vrijednosti robne razmjene BiH sa inostranstvom pokazuju da kilogram gljiva u prosjeku košta oko tri KM.

U domaćoj proizvodnji dominiraju šampinjoni čiji je udio u ukupnom uzgoju nešto manji od 80 odsto. Sledi bukovača sa udjelom od oko 20 odsto, dok je na trećem mjestu gljiva šitaki.

Za uzgajivače je najvažnije da domaće svježe gljive sa tržišta BiH potiskuju uvozne. Ističu da je riječ o unosnom poslu od kojeg se može živjeti, te da bi uspostavljanje procesa prerade gljiva omogućilo dodatnu i dugotrajniju zaradu.

- Uzgoj gljiva nije previše fizički naporan, ali sobom nosi određenu dozu rizika kao i svaki drugi posao. Međutim, trud se isplati. Želja nam je da sa tržišta BiH potisnemo i uvoznu prerađenu gljivu, koja je trenutno zastupljena na policama trgovačkih lanaca. Domaća gljiva je jako kvalitetna, zbog čega je uvoz sve manji – poručili su nedavno iz Grupacije proizvođača komposta i gljiva Tuzlanskog kantona.

S druge strane, izvoz samoniklih gljiva je za godinu dana skočio za tri miliona KM, a BiH na strano tržište uglavnom plasira sušene, ali i svježe i smrznute gljive.

Analiza razmjene za sektor ljekovitog bilja i šumskih plodova pokazala je da smo lane izvezli 16 miliona, a uvezli tri miliona KM gljiva. S druge strane, u odnosu na 2015. godinu, izvoz je sa 15 miliona porastao na 16 miliona KM.

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH kažu da su u ovom sektoru najbolju pokrivenost uvoza izvozom lane zabilježila eterična ulja i gljive.

- Sektorom dominiraju gljive koje čine 50 odsto izvoza, a koje BiH uglavnom plasira suve, ali i svježe i smrznute. Glavna tržišta za gljive su zemlje zapadne Evrope, odnosno Italija, Švajcarska, Slovenija, Francuska i Nemačka – kažu u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Prema nekim procjenama, u šumama BiH svake godine istrune samoniklih gljiva, ljekovitog bilja i bobičastog voća u vrijednosti od oko 360 miliona KM. S druge strane, za mjesec dana branja gljiva može da se zaradi oko 3.000 KM.

U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS kažu da, pored skupljanja gljiva, u poslednje vrijeme sve veći zamajac dobija i njihova proizvodnja.

– Oko njih se puno radi, ali je riječ o unosnom poslu koji se isplati. S druge strane, sve više ljudi se bavi skupljanjem gljiva po šumama, od čega takođe može dobro da se zaradi. U svakom slučaju, bitno je da se ljudi bave nekim korisnim poslom, bilo da se odluče za skupljanje ili uzgoj gljiva - kaže predsednik ovog saveza Stojan Marinković.

Šitaki najzahtjevnija i najskuplja

Najvećim uzgojem gljiva u BiH trenutno može da se pohvali Tuzlanskom kantonu, gdje se na godišnjem nivou proizvede od 500 do 600 tona. Najveća proizvodnja gljiva u RS je u Obudovcu, u opštini Šamac, i Podnovlju, na području Doboja. Na ovim lokalitetima se u kontrolisanim uslovima najviše uzgaja šampinjon i bukovača, a u veoma malim količinama i gljiva šitaki. Šitaki dolazi sa Istoka i ljekovita je, a ujedno je najskuplja i najzahtjevnija gljiva za uzgoj.