Obezbijedio je prostor za uzgoj u kojem osvjetljenje, provjetrenost i vlaga igraju glavnu ulogu, uvještio sistem i tehniku gajenja, do sada bilježio odličnu berbu I lako u svoje dvorište privukao kupce i ustabilio plasman. Sjeća se danas Tešić svojih početaka u ovom poslu koji je ranije smatrao samo hobijem, ali koji je i bio pravi podstrek da se uzgoju gljiva posveti u potpunosti.

Objašnjava Živko da je uslove prirodnog staništa teško napraviti, potrebno je kaže obezbijediti 12 svijetlih i isto toliko mračnih dana, a uz to gljiva u šumskom ambijentu raste i razvija se uz dovoljne količine vlage i kiseonika. Sve ovo zajedno priznaje, nije godinama uspio uskladiti.

Zahvaljujući dugogodišnjem trudu i zalaganju kvalitet u uzgoju bukovače je ovaj proizvođač dostigao, što su i kupci odavno prepoznali. S razlogom se postavlja i pitanje ima li u ovom poslu zarade?!

Dok zainteresovanih za rad nema i to kako kaže Živko onih koji bi imali obavezu da budu radno aktivni samo osam dana u mjesecu, posao oko gljiva se gomila, posebno u ovo doba godine kada gljiva od sebe daje najbolji rod.

Od tri berbe sa jednog panja Živko nabere najmanje 4 kilograma gljive.

Rast i razvoj gljive prati i nadgleda Živko korak po korak, bez imalo premišljanja posvetio je sebe i svoje vrijeme ovom poslu. Od sjetve do berbe gljive priča nam Živko prođe mjesec dana. Iako za sjeme izdvaja najveću svotu novca, priznaje da je najskuplje loše sjeme koje proizvodnju može dovesti u pitanje, pa za nabavku kvalitetnog sjemena novac ne žali.

Pored bukovače u staništu ovog domaćina svoje mjesto je našla i izuzetno ljekovita gljiva Šitaka. Tehnologija vještačkog uzgoja poznata je već 300 godina, ipak sve do 30 -­ih godina prošlog vijeka rezultati proizvodnje ove vrste gljiva su bili skromni. Tada se počinje sa kontrolisanom proizvodnjom micelije u laboratorijskim uslovima i uzgoj Ši­take gljiva se ubrzano razvija. Danas je godišnja proizvodnja na drugom mJestu u svijetu, odmah iza šampinjona . Kod nas je proizvodnja šitake na samom početku. Neznatan je broj proizvođača kao i informacija o najnovijim dostignućima u načinu gajenja. Zato su sva iskustva iz ove oblasti dragocena. Živko je već neka iskustva sakupio.

Osim što gljivu proda odmah po berbi ispred svojih vrata, Živko dovoljne količine iznese I na bijeljinske pijace, pa  ono što je iznio pred kupce nije kaže vratio kući. I prvi rod koji uslijedi čeka siguran kupac u Sarajevu koji će tvrdi Živko otkupiti svu  količinu koju mu bude ponudio. Kilogram bukovače košta od 4 do 5 maraka I cijena se tvrdi Živko godinama nije mijenjala, dok jedan zasijani panj ovaj uzgajivač prodaje po cijeni od 10 maraka onima koji namjeravaju krenuti njegovim stopama.