Proizvodnja duvana u Semberiji na izdisaju: Sa 400 proizvođača pali na 50, problemi stižu čak i iz Brazila
Suša i visoke temperature zadale su glavobolju i proizvođačima duvana u Semberiji. Proizvodnju ove industrijske biljke prate brojni izazovi, a broj proizvođača i površine pod ovom kulturom se smanjuju iz godine u godinu.
Jovica Savić iz Ljeljenče pod duvanom ima stotinak hektara. Proizvodnjom ove industrijske biljke bavi se od 1981. godine.
Ova godina, kaže, ugledni semberski duvanar, biće jedna od lošijih.
- Nismo četiri mjeseca imali ni kap kiše. Kad je najpotrebnija, vlage nije bilo. U prosjeku po dunumu uberemo od 200 do 250 kilograma, a sada beremo od 100 do 120 kilograma. Kvalitet je dobar ali prinos slab - kaže domaćin.
Nije zadovoljan ni otkupnom cijenom, a ni premijama.
- Mogli bismo da povratimo uloženo i da nešto zaradimo kad bi nam kilogram duvana plaćali više. I kad bi premije bile veće. Ove republičke od 30 pfeninga su nedovoljne. Prethodnih godina dobijali smo i od Gradske uprave Bijeljina dvadesetak feninga, a sad izgleda neće ni toga biti - priča za portal InfoBijeljina Jovica i dodaje da su velika ulaganja u ovu proizvodnju, jer za sadnju jednog hektara treba uložiti oko deset hiljada KM.
Duvan se u Semberiji tradicionalno sadi na zemljištu lošijeg kvaliteta, gdje uglavnom ne postoji ni mogućnost navodnjavanja. Proizvođači se sa teškoćama nose kako znaju i umiju, ali ne odustaju. Imaju povećane troškove za repromaterijal, rastu cijene dnevnica, sve teže im je doći do radne snage, a na zemljištu lošeg kvaliteta drugi usjevi poput pšenice, kukuruza i povrća, ne uspijevaju. Uložili su u mehanizaciju i sušare značajna sredstva pa se teško i mogu preorjentisati na neku drugu proizvodnju.
U preduzeću "Duvan" ugovorili su proizvodnju duvana na oko 210 hektara. Očekuju da će otkupiti oko 350 tona suvog duvana. Prerađuju prošlogodišnji duvan i oslobađaju skladišta. Konkurenciju im predstavlja jeftiniji duvan iz Afrike, Azije i Brazila.
Direktor preduzeća Čego Gotovčević kaže da semberski duvan uglavnom otkupljuju trgovci iz inostranstva koji rade za multinacionalne kompanije.
- Povećali smo otkupnu cijenu kako bismo održali proizvodnju. Za prvu klasu suvog lista plaćamo 10 maraka, a za treću sa podsticajima oko 6,5 maraka. Svjesni smo teškoća sa kojima se suočavaju proizvođači i nastojimo pomoći koliko možemo - kaže Gotovčević.
U Semberiji se nekada proizvodnjom duvana bavilo 400 porodica, a sada svega 50. I površine pod ovom industrijskom biljkom su drastično smanjene. Proizvođači od nadležnih očekuju značajniju podršku kako ova proizvodnja ne bi bila potpuno ugašena.
