Proizvođači krompira u Semberiji ne pamte lošiju godinu: Suša i visoke temperature uništile većinu roda /FOTO/
Teška godina za proizvođače krompira, tropske temperature praćene sušom, odnijele su dio očekivanog prinosa konzumnog krompira. Ni na nekim parcelama pod industrijskom krompirom za vadilice nema posla, jer je rod potpuno uništen. Krompir trune u zemlji i situacija se iz dana u dan pogoršava.
Prvi rod na njivi semberskog povrtara Rade Mihajlovića iz Crnjelova kod Bijeljine bio je 6 tona po dunumu, a sada je četiri.
- Zemlju smo morali prvo dobro natopimo vodom da bismo uopšte mogli da krompir vadimo. Posijali smo oko 96 dunuma, a za vađenje nam je ostalo još oko 50 dunuma. Krompir je dobrog kvaliteta i početna cijena bila je 0.80 KM, a sada iznosi 50 pa i 40 pfeninga po kilogramu. Šta je, tu je – kaže ovaj ugledni semberski povrtar.
Na njivi Emina Hamzića u Velikoj Obarskoj, tropske temperature svele su prinos na tonu i po po dunumu.
- Sa oko 20 dunuma očekivao sam od 10 do 12 vagona, a suša je učinila svoje. Sve agrotehničke mjere sam preduzeo, ali protiv prirode se ne može – kaže Hamzić za portal InfoBijeljina.
Oblak prašine, praćen neprijatnim mirisom trulog krompira, slika je na njivama na kojima je počelo vađenje industrijskog krompira.
Direktor Poljoprivredne zadruge "Agrofarmer" Mujo Bogaljević kaže da su dvomjesečna suša, tri toplotna talasa i pojava krompirovog moljca uzeli danak.
- Oko 80 odsto roda je istrulilo. Ali moramo ga izvaditi jer ako ostane u zemlji ugroziće narednu kulturu. Mislim da nismo spremno dočekali globalno zagrijavanje. Izvjesno je da moramo tražiti kulture koje imaju kraću vegetaciju – kaže Bogaljević.
U problemu i proizvođači i prerađivači. Proizvodnja je ugovorena za lokalnu fabriku u Janji koja je obezbijedila repromaterijal za 50 kooperanata na 500 dunuma.
Kooperanti su očekivali prosječan rod od tri do tri i po tone po dunumu, a neće imati ni 10 do 20 odsto. Na nekim parcelama šteta je stoodstotna. Da bi se pokrili troškovi potrebno je 2,5 do 3 tone, a preko toga bi imali zaradu. Ove godine ostaće im samo dugovanja. Ni navodnjavanje nije pomoglo.
Osim preuzetog repromaterijala, obrade, navodnjavanja zemljišta, poljoprivrednici su imali značajna ulaganja u mehanizaciju za sijanje, tarupiranje i vađenje krompira. Zaduženo se mora vratiti, a roda nema.
Zalivanje, zaštita i prihrana izgubili su bitku sa visokom temperaturom zemljišta. Prekinut je razvoj krtola koje su ovog ljeta izložene napadu gljivica i bakterija, ističe agronom Vanja Nestorović.
- Neće biti lako sačuvati krompir u skladištima koji se inače vadi kad prođu ljetne vrućine, a ne počne vlažan period. Ove sezone je drugačije. Krompir se vadi na izrazito visokim temperaturama pa proizvođači moraju da paze da se što manje krtole oštećuju i da prilikom skladištenja obezbijede optimalnu temperaturu i vlažnost vazduha – savjetuje stručnjak.
Povrtari koji su zasijali rane sorte, a nisu ih prodali prije enormnih vrućina pretrpjeće velike štete. Gubitke će djelimično ublažiti podsticaji Ministarstva poljoprivrede. Povrtari, oslonjeni na agrarni budžet, računaju kao i zadnjih nekoliko godina na raniju isplatu podsticaja za proizvedeno i prodato povrće da bi bez poteškoća mogli početi novi proizvodni ciklus.
