Profesor 40 godina vodi bitku za očuvanje našeg pisma
Naše ćiriličko pismo sve više gubi bitku sa zapadnim pomodarstvom i latinicom - ocjenjuje Gligor Muminović. Bitku za očuvanje ćirilice Muminović vodi već 40 godina svog rada sa učenicima kao nastavnik srpskog jezika. Kako kaže održao je 30.000 časova srpskog jezika i ćirilici je naučio oko 2.000 učenika.
- To je jedno od najsavršenijih pisama u svijetu i kako ga onda ne voljeti i ne poštovati. Irski oskarovac i nobelovac Bernard Šo je testamentom ostavio 360.000 funti onom Englezu koji uspije da transformiše njihovu abecedu kao što je Vuk transformisao ćirilicu da je jedan znak jedan glas - priča Muminović i dodaje: Ne mogu da shvatim da Srbi kao narod bježe od toga pisma. Čini mi se da je bježanje od ćirilice podaničko ulagivanje Zapadu. Prošao sam kroz Modriču i samo na nekoliko mjesta našao table radnji ili preduzeća ispisane ćirilcom, nevjerovatno.
Izazvan bošnjačkim svojatanjem Povelje Kulina bana, kao temeljnog dokumenta svoje državanosti, Muminović je u poslednjem modričkom listu za kulturu "Savovanje" iznio dokaze da se radi o čistom srpskom aktu napisanom na ćirilici i to na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja 1189. godine.
- Što se Kulin ban kune na Jevanđelje, a ne na Kuran ili što ga ne piše na Bajram nego na Usekovanje. Ako je bošnjačka što nije pisana arabicom ili latinicom ako je hrvatska. Na kraju krajeva, naš svaki čoban razumije šta piše u ovoj povelji - zaključuje Gligor Muminović.
OBJAVIO 18 KNjIGA
Ljubav prema književnosti i srpskom jeziku Gligor Muminović, rodom iz Vučeva, kod Plužina, u Crnoj Gori, prenio je u 18 do sada objavljenih knjiga. Pisao je romane, pjesme, pripovjetke, drame, pravopis.