Naime, Agencija za statistiku BiH izašla je s podacima da je u prvom kvartalu ove godine rast BDP-a u BiH bio 1,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u drugom čak 11,6 odsto. Da bi se ostvarile prognoze MMF-a o rastu u BiH od 2,8 odsto, do kraja godine praktično ne bi trebalo da bude nikakvog rasta, što je gotovo nemoguće ako se uzme u obzir da prihodi po osnovu indirektnih i direktnih poreza bilježe istorijske rekorde u BiH. 

 

"MMF, kao jedna od institucija nastalih nakon Drugog svjetskog rata, postaje mnogo birokratizovana, njeni modeli se često pokazuju pogrešnim. Tokom prethodnog perioda u vremenu krize preporučivali su mjere koje destimulišu ekonomiju, odnosno štednju. Afera oko Doing business reporta i uticaja menadžmenta Svjetske banke na njegovo kreiranje, odnosno finansijera ovih institucija prema rezultatima analiza i izvještaja govore o tome da njihove procjene treba uzeti s velikom dozom skepticizma", rekao je za "Nezavisne novine" ekonomista Saša Stevanović. 

 

On naglašava da su prethodne godine pojedine institucije predviđale kolaps tržišta rada u krizi i na taj način je samo podgrijevali, međutim na kraju se ispostavilo da ta njihova predviđanja nisu bila ni blizu tačna. 

 

"Sadašnja procjena od 2,8 odsto kada Evropa kao izvozno tržište BiH prema procjenama bilježi rast od pet odsto povećava skepticizam u te procjene", ističe Stevanović. 

 

Kada je riječ o ranijim procjenama pojedinih međunarodnih institucija, zanimljiva je studija Međunarodne organizacije rada i Evropske banke za obnovu i razvoj, koja je u aprilu ove godine izašla s podatkom da je u BiH ugroženo 250.000 radnika. I ovi podaci moraju se uzeti s rezervom s obzirom na to da je, recimo, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH u svom izvještaju, između ostalog, navela da se u periodu od 2021. do 2023. godine očekuje povećanje broja zaposlenih od 1,7 do 2,5 odsto te nominalni rast neto plata od tri do 3,2 odsto. Istovremeno, Fond penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske na kraju trećeg tromjesečja na evidenciji je imao 321.319 osiguranika, što je najviše u istoriji. 

 

I ekonomski analitičar Igor Gavran slaže se da je između procjena MMF-a i domaćih institucija o stopi rasta drastična razlika te da je mišljenja da nijedna ni druga neće biti tačne.  Kako kaže, posljednje smanjenje stope rasta za BiH sa 3,5 na 2,8 odsto posljedica je smanjenja stopa rasta za cijeli svijet i vrlo vjerovatno linearno je smanjena i za Bosnu i Hercegovinu. 

 

"Osnovni razlog za smanjenje stope za BiH nije nešto što se desilo u BiH. Da li su te stope realne i precizne kod procjene je vrlo otvoreno pitanje, a pitanje je i koje parametre MMF uzima. Ono što je sigurno jeste da će BiH na kraju ove godine biti ispod nivoa prije ove pandemije s obzirom na raniji pad. Ne mogu da licitiram koji je procenat tačniji, taj što predviđa MMF ili onaj koji govore zvanične institucije BiH", zaključio je Gavran za "Nezavisne novine".