Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Mirko Šarović rekao je da ovo tijelo na današnjoj sjednici nije donijelo odluku o smještajnim kapacitetima za ilegalne migrante u Unsko-sanskom kantonu.

On smatra da Savjet ministara treba da se bavi granicom, odnosno da prioritet treba da bude zaštita granice i sprečavanje bilo kakavog ilegalnog prelaska granice i sankcionisanje onih koji ilegalno ulaze u BiH, kao i da se uključe kontrolni organi i pohapse svi oni koji se bave krijumčarenjem migranata.

Čini se da je tako propao pokušaj Šarovićevog stranačkog, ali i kolege po funkciji, i to veoma važnoj funkciji kada je u pitanju problem sa migrantima, Dragana Mektića, da migrante smjesti na srpskoj zemlji – Medeno polje.

Podsjetićemo da je predstavnik Odbora za očuvanje srpske imovine u Federaciji BiH /FBiH/ Đorđe Radanović nedavno izjavio da bi bilo kakvo naseljavanje migranata iz afroazijskih zemalja na srpsku zemlju u FBiH značilo još jedan pokušaj etničkog čišćenja i rastjerivanje i ono malo Srba što je ostalo u Federaciji.

Komentarišući inicijativu da migranti budu smješteni u Medeno Polje u Bosanskom Petrovcu gdje žive Srbi povratnici, Radanović je rekao da bilo kakvo smještanje migranata u Bosanski Petrovac znači direktno smještanje migranata u srpska sela, te da su  predstavnici Evropske komisije vršili određene pritiske na načelnika opštine Bosanski Petrovac.

"Kao druga lokacija pominje se i Jasenica, između Krupe i Sanskog Mosta, koje je takođe srpsko selo, u kojem je prije rata živjelo 450 Srba. Nakon protjerivanja Srba 1995. godine ovo je novi atak kojim se želi i ostatak srpskog stanovništva, koje se vratilo u FBiH, uznemiriti i natjerati da ode", zaključio je Radanović.

Ostaje nepoznanica zašto je ministar Šarović stavio veto na odluku svog kolege ministra Mektića, ali treba napomenuti da ovo nije prvi put da izjave, mišljenja a očigledno i odluke stranačkih kadrova SDS-a koji vrše funkcije na nivou BiH, pokazuju potpuno odsustvo jedinstvenog političkog stava i nastupa kada su u pitanju krizne situacije, posebno one od značaja za srpski narod.

Podsjetićemo  da je ministar bezbjednosti BiH, uprkos uprkos informacijama koje je ministarstvo bezbjednosti dobijalo na vrijeme, problem migranata prikazivo kao minoran, a to je govorio i njegov stranački šef Vukota Govedarica.

Čak je i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Aleksandra Pandurević izjavljivala da se BiH “uz pomoć međunarodne, prije svega, finansijske pomoći Evropske unije s tim problemom  može iznijeti“.

Ne postoji prijetnja od eskalacije migrantske krize u BiH, a nadležne institucije situaciju drže pod apsolutnom kontrolom, tvrdio je za Srpskainfo ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić.

On je, između ostalog, rekao i da medijski napisi o postojanju navodnog tajnog plana institucija BiH da u Republici Srpskoj smjeste 11.000 migranata nisu tačne, te da, prema njegovim riječima, predstavljaju spin.

“To je najobičnija glupost. Pretpostavljam da je ona fabrikovana od aktuelne vlasti u RS”, rekao je Mektić.

Podsjetićemo i da je i sam ministar bezbjednosti Dragan Mektić, koji uzgred rečeno ne zna tačan broj “ekonomskih migranata” koji se nalaze u BiH, ali sigurno zna /nije jasno kako/ da je brojka preuveličana,  rekao da  “EU ne čini ništa da pomogne BiH oko migrantske krize”.

Јoš prije četiri mjeseca Mektić je govorio da BiH neće biti suočena sa migrantskom krizom i da je sve pod kontrolom. Međutim, danas obilazi terene i traži mjesto za njihov smještaj.

Priliv migranata je sve veći, a smještajnih kapaciteta nema. Sukobi između migranata, koji su sve učestaliji, ozbiljno uznemiruju lokalno stanovništvo, a mogućnost humanitarne katastrofe je sve izglednija.

Najavljivana pomoć zemalja Evropske unije, od kojih mnoge svoje granice zatvaraju za migrante, se baš nešto i ne vidi, jer je po svemu sudeći i nema.

Pokušaj silovanja, napadi na policaju, upadi u kuće, sukobi sa lolaknim stanovništvom ali i među samim migrantima... samo su neki od problema sa kojima se sureću stanovnici Bihaća. Migranti su okupirali grad, a gradonačelniku Bihaća Šuhretu Fazliću je, kako je rekao, dosta obećanja Savjeta ministara i uzaludinih posjeta ministra Dragana Mektića.

Nezadovoljni strategijom vlasti na bh. nivou u rješavanju migrantske krize na području Unsko-sanskog kantona i činjenicom da ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić nema konkretna rješenja za privremeno zbrinjavanje ilegalnih migranata, vijećnici i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić najavili su za danas, 26. jul proteste u Sarajevu.

Ministar Mektić ekspresno je odgovorio da najavljeni protesti u Sarajevu zbog migranata imaju političku pozadinu, te da se iza njih krije težak politički sukob između načelnika opština u Unsko-sanskom kantonu.

Čini se da su za ministra bezbjednosti pokušaji silovanja, to što lokalno stanovništvo svoju djecu ne može bezbjedno puštati da slobodno šetaju gradpm, te što svaki dan strepe da li će im neko upasti u kuću, kao i to što niko ne zna da li je neko od migranata potencijalna teroristička ili zdravtsvena prijetnja, samo politička priča kojoj, da li zbog izbora ili zbog nesposobnosti, nema baš mnogo vremena da se posveti.

I dok svakodnevno pedesetak novih migranata pristiže u Bihać, "NE" su im odlučno rekli, odlukom na opštinskom kolegijumu, građani Bosanskog Petrovca. Načelnik Zlatko Huljić kaže da ne mogu prihvatiti migrante.

“Migrante treba da prime zemlje koje su bogatije, jer mi nemamo uslove”, rekao je Huljić.

Čini se i da Bijeljina nije daleko od toga da postane atraktivna ruta za migrante. Danas smo ih zatekli oko pedesetak u semberskom selu Batković, a svakodnevno ih možete sresti i na bijeljinskoj autobuskoj stanici gdje, za sada, čekaju prevoz za dalje.

Prema podacima dobojske Policijske uprave, policija iz Dervente pronašla je u ovoj opštini 12 odraslih osoba i jedno dijete za koje je utvrđeno da su državljani Sirije, Iraka i Palestine, dok je na području Policijske uprave Gradiška pronađeno je 28 migranata.

Uprkos negiranju ministra nam bezbjednosti, migranti nam stižu i to u sve većem broju.

Kako i gdje s njima, iako problem datira još od prije nekoliko mjeseci, niko ne zna.

Samo do prije koji dan Mektić je tvrdio da “BiH neće biti prihvatni centar za migrante”, a juče je, ne se već po koji put demantovao sam sebe, rekavši da je “dogovorio prihvatne centre u Velikoj Kladuši, Bihaću, te da su u fazi pregovora sa Cazinom i Bosanskim Petrovcem”. Takođe, govorio je kako niti jedan migrant nije tražio azil, ipak, u bojnim izjavama koje su migranti dali za razne televizije, izbrojali smo bar četiri lica koja su podnijela zahtjeve za azil.

"Mi upravljamo ovom krizom. Ako je EU u stanju da nađe rješenje mi želimo biti sastavni dio tog rješenja", kazao je Mektić, te dodao da se u BiH trenutno nalazi 3.000 migranata, a zanemarljivo mali broj njih je, kako tvrdi ministar, podnio zahtjev za azil.

"I nijedan nije odobren. Laž je i pokušaj prevare da neko ovdje daje državljanstva. Dodik želi da napravi i proizvede dodatnu vrstu straha", poručio je Mektić.

Ali i dalje nije dao rješenje za problem koji ima tendenciju da u skorijem period eskalira i nije obavijestio javnost koja je cifra o broju migranata koju on iznosi u javnost – tačna.

Uprkos svim nejasnoćama, nedorečenosti, kontradikornostima i, sad već možemo slobodno reći, poptpunoj nesposobnosti bh. vlasti da reaguje u kriznim situacijama, međunarodni zvaničnici odbijaju da ocjenjuju rad vlasti BiH kada je riječ o migrantskoj krizi.

Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark je izjavio da pitanje migrantske krize “ima humanitarni, politički i bezbjednosni aspekt i da se treba fokusirati na rješenja i raditi zajedno", te istakao da u Sarajevo stiže predstavnik EU za humanitarna pitanja da o ovoj temi razgovara sa lokalnim zvaničnicima.

“Kao što vam je poznato, EU je već obezbijedila dosta pomoći: milion i po evra za UNHCR i IOM, a dodatnih šest miliona evra iz IPA fondova je spremno. Hotel `Sedra` kod Cazina biće danas ponovo otvoren, i to uz pomoć EU fondova, da zbrine migrantske porodice s djecom", rekao je Vigemark.

I dok ispred zgrade zajedničkih institucija očajni odbornici odbrnici i načelnici nekoliko opština Unsko-sanskog kantona u kojima trenutno boravi oko 4.000 migranata, mole za pomoć, postavlja se pitanje da li su protesti bili jedini način da se vlastima BiH ukaže na ovaj gorući problem?

Sudeći po jučerašnjoj izjavi člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, koji je nakon sjednice u Sarajevu, posvećene nelegalnim migracijama, rekao da mu je “drago što je konačno došlo do sastanka, te da mnogi ljudi u institucijama nisu svjesni problema sa kojima se BiH suočava” i koji traži zatvaranje granica, čini se da izlazne strategije nema ni na vidiku.

A šta i kako dalje, to još ne znamo. Vjerovatno ćemo sve saznati, kao i obično, kasno.