Kako saznajemo iz UIO BiH, preko 45.000 poreskih obveznika uz svoje PDV prijave dostavilo je zahtjeve za elektronski pečat i potpis na kraju januara. Da stvar bude još gora, nekoliko hiljada zahtjeva privrednici nisu popunili na odgovarajući način, pa će dodjeljivanje usluge biti  prolongirano do ispravljanja greške.

 

Zakon o elektronskom potpisu jeste usvojen 2006. godine, ali je ostalo nedefinisano ko je zadužen za njegovu implementaciju. S obzirom da je primjena postala neophodna za približavanje EU, u smislu olakšavanja carinskih procedura, UIO BiH je u proteklih desetak godina radila na uspostavljanju ovog sistema i to kroz projekte EU i IPA fondove koji su sve ovo finansirali.

 

Kako su za portal CAPITAL rekli u UIO BiH, oko 95 odsto obveznika je podnijelo zahtjev u UIO za korištenje elektronskih usluga, a najveći broj njih učinio je to u posljednjim danima januara zbog čega je nastala gužva koja je usporila dodjelu.

 

“Tokom februara trebalo bi da završimo sa svim obveznicima kod kojih je evidentirana greška. Najveći broj srednjih i malih preduzeća svoje zahtjeve su predali tokom januara, ili pred sam kraj januara 2024. godine. Zbog toga su regionalni centri UIO u ovom trenutku zaista opterećeni kad je u pitanju sklapanje ugovora o elektronskom poslovanju obveznika sa UIO i dodjeli digitalnog kvalifikovanog potpisa“, kažu u UIO BiH.

 

Oni mole obveznike koji još uvijek nisu kontaktirani da imaju strpljenja i obećavaju da će do kraja ovog mjeseca svi završiti svoju obavezu.

 

“Oni obveznici koji su predali svoje zahtjeve na vrijeme, a još nisu dobili digitalni kvalifikovani potpis, svoju PDV prijavu za mjesec januar 2024. mogu predati u sistem UIO putem portala e-Porezi kao i do sada. Oni koji su dobili digitalni kvalifikovani potpis, PDV prijavu moraju predati na novi način”, rekli su u UIO i dodali da je pokretanje ove usluge ulazak u novu eru u pravcu potpunog prelaska na elektronsko poslovanje.

 

Privrednci se raduju ubrzavanju procedura

Direktor “Agreksa” iz Bijeljine Predrag Miličić kaže da će elektronski pečat i potpis dobro doći našim privrednicima, kao i svaka novina koja unapređuje poslovanje. Miličić kaže da je sa januarskom prijavom poreza i njegova firma podnijela zahtjev za dobijanje elektronskog pečata i potpisa.

 

“Naša posla – da se u posljednjem momentu predaju zahtjevi i napravi gužva. Rekao bih, ništa novo. Međutim, mislim da nedostatak elektronskog pečata i potpisa nisu ključni problemi sa kojim se susreću izvoznici. Naš najveći problem su spore procedure i prohodnost granica, to je nešto što nama otežava posao i oduzima dragocjeno vrijeme“, kaže Miličić i dodaje da će ova novina svakako dobro doći i da se nada da će što prije biti operativna.

 

Govori da jedno “Agreksovo” vozilo koje izvozi jaja u Evropsku uniju na granici u prosjeku provede oko šest ili sedam sati i to ako je na prelazu umjerena gužva.

 

“Može biti i znatno duže. Naš izvoz obično traje jedan dan duže nego što bi to bilo u odnosu kada vozimo u Hrvatsku. Lakši je uvoz i u Srbiju na čijim granicama zadržavanja nisu tolika, pa je protok daleko bolji“, kaže Miličić.

 

Komora: Elektronski pečat i potpis su prioriteti za privredu

Spoljnotrgovinska komora BiH postavila je digitalnu transformaciju kao jedan od prioriteta u narednom periodu jer je to preduslov za podizanje konkurentnosti privrede, ali i za poboljšanje niza drugih procesa koji su presudni za BiH na njenom evropskom putu. Trenutno, BiH, njene kompanije i građani propuštaju mnogo kada su u pitanju koristi digitalizacije različitih procesa.

 

“Nećete moći da funkcionišete ako jedna strana ima sve, a druga nema. Jednostavno, dosta se kasni i mnogo gubi. Trenutno firme trpe velike zastoje na granici jer nemaju digitalnu formu carinske deklaracije, uvjerenja o fitosanitarnom nalazu i druge dokumente“, rekao je predsjednik VTK/STK BiH Vjekoslav Vuković i dodao da je Komora pokrenula niz aktivnosti za ubrzavanje procesa digitalizacije dokumenata od značaja za poslovnu zajednicu u BiH.

 

Vuković kaže da je digitalizacija javnih dokumenata koje izdaje Komora je u jednoj određenoj mjeri već urađena. Izdavanje certifikata o porijeklu je digitalizovano u smislu primanja zahtjeva za izdavanje putem email-a, zatim certifikata kroz softver Nibis, ali i dalje se izdaje papirnati oblik, s obzirom na to da Zakon o elektronskom potpisu BiH nije još implementiran.

 

Međunarodna privredna komora (ICC – International Chamber of Commerce) je uspostavila sistem online verifikacije izdatih certifikata o porijeklu. Komore koje su uvele elektronsko izdavanje certifikata o porijeklu su prijavljene u ovaj sistem i certifikati izdati s njihove strane se mogu provjeriti mnogo brže ovim putem, nego u slučajevima kada se ispravnost provjerava kroz sistem državnih institucija.

 

“Što se tiče potvrda za ostvarivanje olakšica kod uvoza robe, one su digitalizovane u smislu primanja zahtjeva putem email-a, kao i rada na potvrdama u softveru Nibis, a potvrde se i dalje izdaju u papirnom obliku, jer državne institucije još nisu pristupile digitalizaciji niti prihvataju potvrde u elektronskom obliku“, objasnio je Vuković.

 

U STK BiH kažu da su na vrijeme preduzeli neophodne korake i da je u toku priprema uslova za digitalno izdavanje ATA karneta (pasoš za robu). Korisnicima je omogućeno podnošenje zahtjeva za izdavanje u elektronskoj formi putem aplikacije na web stranici Komore, a trenutno se završava rad na elektronskom sistemu kroz koji će vremenom biti povezana izdavačka udruženja svih zemalja članica ATA sistema i njihovi carinski organi.

 

Digitalni potpisi za i građane

Prije desetak dana Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH predstavila je građanima mogućnost aktiviranja digitalnog potpisa – eIdentiteta putem web stranice IDDEEA-e.

 

Ovo bi trebalo omogućiti velikom broju državnih ustanova svih nivoa vlasti i privatnom sektoru da se uključe u digitalnu tranziciju.

 

Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević je rekao da eIdentitet građanima pruža mogućnost provjere svih evidencija, kazni, zahtjeva i sličnih informacija kojima u svojim bazama raspolaže IDDEEA.

 

“Nakon 18 godina od donošenja Zakona o elektronskom potpisu, građani BiH danas mogu koristiti elektronski potpis i digitalni identitet“, rekao je Badnjević.

 

Sistem elektronske registracije preduzeća u Republici Srpskoj, iako pokrenut, još uvijek nije u potpunosti funkcionalan zbog kašnjenja u izdavanju e-potpisa i e-pečata, a ovaj sistem radi jedino u Brčkom i to od oktobra 2021. godine.

 

Federacija BiH omogućava i online prijavu za registraciju posla i uspostavljanje jednošalterskog sistema.

 

Kašnjenje sa implementacijom i usaglašavanjem savremenih alata za efikasno poslovanje ocijenjeno je u izvještaju EU kao jedna od spornih tačaka zbog kojih su investiciono okruženje i nivo konkurentnosti i dalje su nezadovoljavajući.