Niža stopa bi se primjenjivala na brašno, hljeb, mlijeko, jogurt, ulje, mast, so, šećer, homogeniziranu dječiju hranu i lijekove.

Predložene izmjene Zakona o PDV-u biće dostavljene Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH s obzirom na to da je pitanje indirektnih poreza u nadležnosti BiH. Na istu adresu ide i inicijativa za izmjenu Zakona o akcizama koja predviđa uvođenje specifične akcize na cigarete od 0,30 KM po kutiji i dodatne akcize na pivo od 15 feninga po litru.

Nacrtom zakona o porezu na nepokretnosti predviđeno je uvođenje jedinstvene stope poreza za stanovništvo u svim opštinama od 0,25 odsto, dok bi za poreska stopa za nepokretnosti koje se koriste u proizvodne svrhe trebalo da iznosi 0,20 odsto. Nacrtom zakona o porezu na dohodak predviđeno je ukidanje poreza na dividendu, a izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima smanjenje ukupne stope doprinosa za 1,4 odsto, odnosno sa 33 na 31,6 procenata.

Poslovna zajednica u RS pozdravila je većinu prijedloga navodeći da oni idu ka rasterećenju privrede, ali je nezadovoljna predloženim povećanjem osnovne stope PDV-a. Privrednici smatraju da bi pozitivni efekti ostalih zakona, prije svega smanjenje stope doprinosa, mogli da budu neutralisani povećanjem osnovne osnovne stope PDV-a.

- Povećanje PDV-a će dovesti do smanjenja dobiti privrednika jer oni neće moći da povećavaju cijenu robe s obzirom na to da je kupovna moć građana niska - rekao je portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević.

U Privrednoj komori nisu zadovoljni ni visinom jedinstvene stope poreza na nepokretnosti. Blagojević kaže da su privrednici mišljenja da jedinstvena stopa treba da iznosi 0,15 odsto, a za objekte u kojima se obavlja proizvodna djelatnost 0,10 odsto. Drugi njihov prijedlog je da maksimalna visina stope bude ograničena na 0,25 odsto umjesto dosadašnjih 0,5 odsto, a da za objekte u kojima se odvija proizvodnja na 0,20 odsto.

- Što se tiče zakona o rokovima za izmirenje novčanih obaveza, njime se preduzeća iz privatnog sektora stavljaju u neravnopravan položaj u odnosu na subjekte iz javnog sektora jer je rok za izmirenje obaveza za privrednike 60 dana, a za javni sektor 90 dana. To je za nas neprihvatljivo - naglasio je Blagojević.

Član Udruženja ekonomista RS SWOT Predrag Duduković kaže da su rješenja koja je Vlada donijela dobra za početak, ali da ne znače veliko rasterećenje privrede ukoliko reforme ne budu nastavljene.

- Ima dobrih rješenja, a jedno od njih je ukidanje poreza na dividendu. Kada je u pitanju uvođenje diferencirane stope PDV-a plašim se da bi tu moglo da dođe do negativnih efekata, jer će većina robe poskupjeti, a to će dovesti do pada kupovne moći. Niža stopa se ne odnosi na veliki broj proizvoda, a pitanje je i da li će i u kojoj mjeri trgovci sniziti njihove cijene - rekao je Duduković i dodao da, kada su u pitanju rokovi plaćanja, prijedlozi dobri ako bi se svi pridržavali propisanih rokova.

Načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO Ratko Kovačević kaže da je u zemljama regiona koje su povećale PDV došlo do pada prihoda, jer je to dovelo do smanjenja krajnje potrošnje.

- Čak i uvođenje niže stope PDV-a na osnovne životne namirnice ne znači nužno da će ti proizvodi biti jeftiniji, jer je formiranje cijena slobodno, a država ne može nikoga prisiliti da za smanjenje poreskog opterećenja smanji i finalnu cijenu svog proizvoda - kazao je Kovačević.

Ministar finansija RS Zoran Tegeltija rekao je ranije "Glasu Srpske" da Vlada želi da rastereti privredu i da kao rezultat toga prvenstveno očekuje da poslodavci prijave ljude koji rade na crno i da za njih plaćaju obaveze, ali i da budu stvoreni uslovi za zapošljavanje.

Ostali zakoni

Vlada RS usvojila je i prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o fiskalnim kasama, te nacrte zakona o porezu na dobit i zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju. Utvrđeni su i nacrti zakona o računovodstvu i reviziji, fiskalnoj odgovornosti, odgođenom plaćanju poreskog duga i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o investicionim fondovima.