Dragan Tomić iz Crnjelova i ove godine će, kao i prethodne dvije, u 30 plastenika zaštititi papriku od tripsa korisnim insektima, što, kaže, ima brojne benefite.

- Jedna je predatorska grinja koja uništava tri stadijuma tripsa - jaja, larva, lutka i orius koji uništava odrasle jedinke. Malo je specifično i teško s tim raditi. Oni samo suzbijaju trips, a imamo drugih insekata koji nam zadaju probleme i onda se mnogo sužava spektar zaštite hemijom. Korisni insekti su veoma osjetljivi na hemijska sredstva pa se mora voditi računa. Hemija se koristi samo u krajnjoj nuždi – objašnjava Dragan, napominjući da na ovaj način dobija mnogo zdravije plodove.

Zbog manjka radne snage povrtari često nisu u mogućnosti da pravovremeno zaštite povrće hemijskim sredstvima, korisni insekti sav posao obave sami. Štete od tripsa koji može potpuno da uništi papriku svode na minimum.

- Ne suzbije ga sto posto, drži ga pod kontrolom da pravi minimalne štete, nije jeftino mora da se vodi računa o primjeni pesticida, insekticida. Postoje sredstva koja zaostaju više godina u zemljištu koja im smetaju mora dobro da se vodi računa o tome – kaže Dragan za portal InfoBijeljina.

Početna ulaganja su veća u odnosu na konvencionalnu proizvodnju, ali krajnja dobit mnogo bolja. Za biološku zaštitu opredijelio se i Milorad Zarić iz Crnjelova. 

- Ove godine papriku sadim u istom plasteniku u kojem je bila i prošle godine pa očekujem da će se pojaviti tripsa više nego lani, tako da sam odlučio da primjenim biološku zaštitu. Hemijska sredstva su skupa, zahtijevaju vrijeme za upotrebu koje mi nemamo, tako da nam je vrijeme skuplje nego hemijsko sredstvo - ističe Zarić.

Štetočine koje smanjuju rod i kvalitet povrća i voća sve su otpornije, brže se razmnožavaju, pa je i broj tretmana za njihovo suzbijanje učetvorostručen, što iziskuje više novca, vremena i radne snage. Korisni insekti mikroorganizmi, bakterije, gljivice, virusi štite povrtarske i voćarske kulture, čime se dobija zdrav proizvod, a ne ugrožavaju životnu sredinu.

Biološkom kontrolom može se zaštititi i paradajz od tute absolute - moljca koji je došao iz Južne Amerike i koji u prirodi ima više od 200 biljaka domaćina.

- Ženki se ne dozvoljava da prepozna mjesto gdje će da snese jaja i ona leti. Umjesto da 200 jaja snese na 200 biljaka i plodova ona to uradi na jednom mjestu tako da se tu smanjuje šteta – objašnjava Stevo Mesarović, inženjer poljoprivrede.

Neki insekti sada godišnje imaju 10,11 generacija za razliku od nekada kada su postojale tri-četiri. Povećan je broj tretmana pa su sve veći i troškovi zaštite, dok je radnika sve manje. Zato je neophodno mijenjati tradiciju.

- Ko počinje da radi u plastenicima od nule, ulaganja u opremu, specijalne aplikatore toliko je skupo da imate besplatnu biološku zaštitu narednih osam godina - ističe Mesarović.

Prirodni neprijatelji, nažalost, ne postoje za tzv. smrdibube koje su u prirodi prisutne na 280 biljaka i invazivnije su nego na terenu odakle su potekle.

- U zasadu oraha u proljeće kreću mladi listovi, smrdibuba skine 30 posto lisne mase, morali bi prskati svaka tri dana što nije rentabilno, nemate vremena za to i onda se uradi preparat folijarno đubrivo, biostimulator na bazi smola koji prihranjuje biljke, a uništava smrdibube - kaže Mesarović za InfoBijeljinu.

Biološki preparati nisu kompletna zamjena za hemijske pesticide, ali značajno unapređuju cjelokupnu zaštitu bilja. Moguće ih je upotrijebiti za suzbijanje svih štetnih organizama u voćnjacima, vinogradima, zaštićenim i skladišnim prostorima, a manje su pogodni u ratarskim usjevima.