On je rekao da su i Hrvati bili u sličnoj situaciji da su donošene odluke njihovim preglasavanjem, da te odluke nikad nisu provedene i da Hrvati s njima danas žive. Rješenje je, kako je rekao, unutrašnji dogovor u BiH.

"To je put kojim treba da tražimo rješenja. Nitko nama ne može ponuditi bolje rješenje nego mi koji s tim rješenjem moramo živjeti", rekao je on.

NN: Dali ste izjavu da nemate razlog braniti Dan RS povodom odluke Ustavnog suda BiH, ali ste principijelno protiv preglasavanja u Ustavnom sudu. Šta ste time mislili?

LJUBIĆ: Stvar jeste principijelna. Odluku Ustavnog suda i reakciju stranka iz RS treba gledati iz dva aspekta, oba jednako bitna. Prva je pravna dimenzija - legalna ustavna institucija donijela je pravorijek i na osnovu Ustava ona se treba poštivati. Druga je činjenica da su legitimni predstavnici jednog entiteta koji nose legitimitet jednog od tri konstitutivna naroda jasno rekli što o tome misle. Ako želimo stabilnost u BiH, onda to moramo ozbiljno shvatiti.

NN: Kako Vi vidite tu reakciju iz RS na odluku o Danu Republike?

LJUBIĆ: Kako sam ja shvatio, njihova odluka je da to neće sprovesti ukoliko se ne nađe rješenje koje je za njih prihvatljivo u roku od 120 dana.

NN: Kakvo je Vaše lično mišljenje o tom sudu i njegovom radu?

LJUBIĆ: Odluke Ustavnog suda i dosad su izazivale kontroverze. I mi Hrvati smo bili duboko nezadovoljni nekim od njih. Spomenut ću samo jednu: to je odluka glede našeg priziva o povredi vitalnog nacionalnog interesa kad je u pitanju Zakon o RTV sustavu BiH. Svi zastupnici oba doma Hrvati, bez obzira na stranku, bili su protiv, svi suci Hrvati Ustavnoga suda bili su protiv, a odluka je ipak donesena - preglasavanjem. Ono što je također problem je da je u Ustavu zapisano da će nakon pet godina suci stranci biti zamijenjeni domaćim, što takođe nije provedeno. Prema tome, ima puno razloga da se na ovaj sud gleda s kontroverzom.

NN: Šta je potrebno uraditi da se to pitanje riješi?

LJUBIĆ: Moje osobno mišljenje, koje nema veze s odlukama koje su donijele stranke iz RS, jeste da je nužno donijeti novi zakon o Ustavnom sudu u parlamentu BiH, uz sudjelovanje oba doma, i da u tom sudu tri konstitutivna naroda imaju jednak broj predstavnika i, naravno, netko iz onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda. A što se tiče legalnosti, ja ne mogu drugačije stajalište imati osim da odluke Ustavnog suda treba sprovoditi.

NN: Mnoge od njih nikad nisu sprovedene...

LJUBIĆ: Da, točno. Zbog postojećih političkih odnosa, pa, ako hoćete, i političkog sustava, mnoge od njih su neprovodive. A to sve govorim zbog najvažnijeg pitanja: u ovoj zemlji je nužno hitno postići konsenzus o budućnosti BiH, njezinoj poziciji u okviru geopolitičkih razdjelica u svijetu i da u konačnici unutarnjim dogovorom kreiramo stanje stabilnosti u BiH.

NN: Demokratsko načelo u svakoj zemlji je da se zakoni donose u ime građana i da sudije odluke donose u ime istih građana. Imamo činjenicu, dakle, da mnogo građana ove zemlje smatra da se odluke ne donose u njihovo ime.

LJUBIĆ: Mislim da sam bio potpuno jasan kad sam rekao da problem treba gledati sa dva stajališta - sa stajališta ustavnopravne i političke dimenzije. Na isti način mi Hrvati nikada nismo prihvatili odluku o RTV sustavu, ali na kraju krajeva živimo s tim i trpimo sve posljedice. To sve skupa govori da je nužno postići konsenzus i to je bila ideja i logika konferencije u Mostaru, na kojoj ste i Vi bili panelist, da se kroz unutarnji dijalog nađe kompromis na osnovu kojeg se može graditi budućnost. Podsjećam da smo na konferenciju pozvali predstavnike sva tri naroda koji imaju dvotrećinsku podršku i time legitimitet naroda koji predstavljaju.

NN: Danas obilježavamo deset godina Oružanih snaga. Je li način njihovog konstituisanja i funkcionisanja model za BiH? Svako obilježava svoju tradiciju, niko nikom ne smeta da izražava svoje stavove i to što je ujedinjeno u jedinstvenu komponentu ne negira nikome da izrazi svoj identitet?

LJUBIĆ: Na svu sreću nikad nismo bili u prilici da testiramo Oružane snage u situaciji jedne vanjske agresije. Ali slažem se s Vama da su one utemeljene na način da su izraz konsenzusa tri konstitutivna naroda. To je put kojim treba da tražimo rješenja za BiH. Nitko nama ne može ponuditi bolje rješenje nego mi koji s tim rješenjem moramo živjeti. Zabluda je ako itko misli da je u BiH pitanje bilo kog konstitutivnog naroda riješeno dok mi trošimo barem 70 odsto energije da bismo se branili od umišljene ili stvarne ugroze. Sad se razgovara o tome kako se zaštititi od toga što su predstavnici jednog naroda uz strance preglasali drugi narod. Zašto smo došli u takvu situaciju, kada sam uvjeren da mi možemo doći do dogovora koji će kreirati unutarnju stabilnost. Ali da bismo do toga došli moramo jedni druge priznati. Moramo priznati da je BiH zemlja tri konstitutivna naroda, da mora biti decentralizirana i da mora biti i teritorijalno organizirana da zadovolji interese sva tri naroda. Da budem potpuno otvoren, mi Hrvati nismo zadovoljni situacijom sa dva entiteta, od kojih jedan ima izrazito srpsku, a drugi izrazito bošnjačku institucionalnu i brojčanu dominaciju.

Hrvati žele svoju teritorijalnu jedinicu!

NN: Šta vi Hrvati, dakle, konkretno tražite od Srba i Bošnjaka?

LJUBIĆ: Konkretno, moramo u godini koja je pred nama promijeniti Izborni zakon, da i Hrvati imaju isti utjecaj kao Srbi i Bošnjaci na izbor članova Predsjedništva. Treba omogućiti izbor legitimnog predstavnika, bez obzira na to tko će to biti. Neka Hrvati izaberu i Dervu Sejdića, i on će biti legitimni predstavnik ako ga izaberu. Drugo, da se izmijeni i način izbora domova naroda u FBiH i u RS da se jamči etnički legitimitet jer se radi o etničkom domu. Treće, da se u vladama entiteta uvede ista klauzula koja ima u Vijeću ministara i da se izjednače domovi naroda kad je u pitanju potvrđivanje ministara u Vladi FBiH i Vijeću ministara. To ne možemo napraviti bez značajne promjene ustava. Sljedeći korak je nova teritorijalna organizacija države. Ako imamo entitetsku strukturu onda to treba da bude entitet s hrvatskom većinom. A ako će to biti koncept više federalnih jedinica, onda svaki narod treba da ima istu poziciju.