Bilo da radite od kuće, da ste već izgubili posao zbog trenutne situacije, da brinete o obavezama svoje djece koja sada pohađaju nastavu od kuće - svima nam je zajedničko to da gotovo sve vrijeme boravimo u zatvorenom kako bismo smanjili rizik od širenja kovida 19. Ta dodatna anksioznost i promjena u svakodnevnoj rutini ne mogu da prođu bez posledica. Vjerovatno ste već od prijatelja ili kolega čuli kako poslednjih dana loše spavaju, a i sami, kada najzad usnite, sanjate čudne snove. A spavanje nam je, i to u trajanju od sedam-osam sati u kontinuitetu, sada važnije nego ikad ranije, jer štiti i mentalno i fizičko zdravlje.

Čak nije teško naslutiti o čemu se radi. Stres i anksioznost su nas uzeli pod svoje.

- Apsolutno postoji veza između anksioznosti i sposobnosti spavanja. Generalno, kada smo anksiozni, imamo laganiji san. U normalnim okolnostima, tek povremeno se budimo tokom noći. Kada smo opušteni, probudimo se, okrenemo na drugu stanu i nastavimo da spavamo, a da toga nismo ni svjesni. Međutim, kada smo zabrinuti, češće se budimo, prevrćemo s jedne na drugu stranu i ne možemo ponovo da zaspimo, jer u glavi neprestano vrtimo sve ono što nas tišti. I onda, posle nekoliko besanih noći, počinjemo da se brinemo što ne možemo da spavamo. Tada stvari postaju problematične - pojašnjava Kristofer Vinter, medicinski stručnjak koji dugo proučava spavanje i njegovu važnost.

I promjena rutine može da prouzrokuje ovaj problem. To potvrđuje univerzitetski profesor dr Nikol Avena.

- Na primjer, ako ste navikli da idete u teretanu i vježbate, a sada ne možete, to doprinosi poremećaju sna. Jer, kako se tijelo usporava, tako se mijenja i potreba za spavanjem - ističe ona.

Još jedan vodeći stručnjak za snove, profesor Mark Blegrov sa Univerziteta Svonsi, primjećuje da su naši snovi zbog pandemije postali intenzivniji, emotivniji i divlji.

Svaki stres koji preživljavamo tokom dana može da se preseli u snove, pa Belgrov predviđa da će biti u porastu broj ljudi koji će sanjati osobe sa kojima dugo nisu razgovarali ili sa kojima komuniciraju isključivo preko društvenih mreža.

Šta možemo da učinimo da bismo bolje spavali i izbjegli košmare? Savjeta stručnjaka je mnogo, pa pokušajte da primijenite barem neke od njih.

Uspostavite novu rutinu: Rad od kuće čini da imamo osjećaj kako više nemamo kontrolu nad svojim životom. Ako ustajete kasnije nego uobičajeno, nastojte da to promijenite. Ustajte u vrijeme kada ste se budili za odlazak u kancelariju i nipošto nemojte da radite u krevetu, već za stolom.

Pažljivo sa ekranima: Nekoliko sati prije odlaska na spavanje ugasite laptop. Izloženost vještačkoj svjetlosti nikako ne pogoduje uspavljivanju.

Vitamin D: Tokom dana podignite roletne, povucite zavese da biste otkrili prozore. Neka u dom uđe što više prirodnog svjetla. Osim toga, uzimajte vitamin D u vidu suplementa.

Ušuškavanje: Dobro se umotajte u teško ćebe, jer postoje brojni dokazi koji sugerišu da to može da snizi nivo anksioznosti i stresa, omogućavajući nam da se smirimo za lijep noćni san.

Vježbe: Važno je da radite vježbe i budete fizički aktivni kako biste na kraju dana bili umorni. Samo pola sata vježbi niskog intenziteta dnevno može da poveća kvalitet spavanja za čak 65 odsto. Sa vježbanjem krenite čim se probudite. To će vam dati osjećaj zadovoljstva i štitiće vaše zdravlje.

Budite obaviješteni: Iz proverenih izvora se obavijestite o virusu korona. Što manje o nečemu znamu, to se više toga plašimo. Zato informisanost može da pomogne, ali - u malim dozama.

Slijedite pravila dobre higijene spavanja: Nemojte da pijete kafu pred odlazak na spavanje, ustanovite vrijeme kada ćete da zaspite, a u koliko da se probudite, spavajte u zamračenoj sobi, ako je potrebno stavite u uši čepiće protiv buke...

Piće: Čaša vina je sasvim u redu, ali povedite računa i o tome da ne pijete mnogo pred spavanje, jer alkohol može loše da utiče na san.

Sređujte kuću: Čak i čišćenje doma može da utiče na dobar san. Dokazano je da su ljudi pod manjim stresom ako im je okruženje u savršenom redu.