Osim povećane količine odloženog otpada, problem su i neplanska sječa šume i lov, što dovodi do konstantne uzurpacije i ugrožavanja ovog lokaliteta, Sembercima poznatijeg kao Laketića vir, upozoravaju iz Udruženja za zaštitu flore i faune "Gromiželj". 

Mada je odlukom Vlade Republike Srpske u martu 2018. godine, ova semberska močvara proglašena zaštićenim staništem, a za upravljača imenovano ovo udruženje, nažalost, nije mnogo učinjeno kako bi se ova lokacija i sačuvala.

Iz Udruženja apeluju na nadležne da preduzmu mjere kojima će zaštititi biljne i životinjske vrste koje žive u rezervatu prirode od posebnog interesa.

Predsjednik Udruženja za zaštitu flore i faune "Gromiželj", Žarko Vikić upozorava da je za početak neophodno formirati stalnu čuvarsku službu.

- Prema planu upravljanja koji je Vlada RS usvojila za period 2020 - 2030. godine,  sredstva za rad ovog udruženja bi trebalo da se obezbijede u gradskom i republičkom budžeta, ali to još nije urađeno. Potrebno je što prije održati stručne konsultacije između Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske i Grada Bijeljina i hitno pristupiti revitalizaciji zone II  – ističe Vikić za portal InfoBijeljina.

On podsjeća da je u zaštićenom staništu Gromiželj pronađena vrste ribe "umbra krameri" koja ima veoma malo staništa isključivo u Evropi, a po prvi put je otkrivena i u RS, odnosno BiH.

- Osim ove rijetke ihtiološke vrste, močvaru Gromiželj koja je vlažno nizijsko tresište naseljavaju i posebne biljke sa "crvene liste" ugroženih vrsta. Rezervat je stanište više od 400 rijetkih biljnih vrsta, među kojima i močvarna kopriva, te 90 vrsta ptica – navodi Vikić. 

Ovaj lokalitet od 832 hektara je neprocjenjiv i mora se zaštiti, a njegov ekosistem predstavlja i ogroman potencijal koji može da doprinese ekonomskom razvoju cijelog kraja oko ušća rijeke Drine u Savu, zaključuju u Udruženju za zaštitu flore i faune "Gromiželj".