U prva tri mjeseca po osnovu direktnih poreza prikupljeno je 85 miliona KM više nego prošle godine, a gledajući pojedinačno najveći rast prihoda zabilježen je po osnovu poreza na dobit. Ove godine po tom osnovu, zaključno sa martom, prikupljeno je 88,8 miliona KM, ili čak 24 miliona KM više nego u prva tri mjeseca prošle godine.

 

Značajno veći prihod zabilježen je i kod poreza na dohodak s obzirom na to da je u prvom kvartalu 2021. godine prikupljeno 55,4 miliona KM ili preko osam miliona KM više nego u istom periodu prošle godine.

 

"Ukoliko se pozitivni trendovi nastave, državna kasa bi po osnovu direktnih poreza trebalo da bude punija za 340 miliona KM. Prošle godine se aktivno radilo na mjerama koje rezultiraju svoje efekte putem direktnih poreza, a radilo se na očuvanju plata pa su veći porezi i doprinosi na plate, ali i sa poslovnom zajednicom pa su veći profiti", rekao je Saša Stevanović, ekonomista.

 

Kada je riječ o doprinosima ukupno, oni su u prva tri mjeseca u odnosu na prošlu godinu veći za malo više od 36 miliona KM, s tim što je najviše prikupljeno po osnovu doprinosa za PIO. Ove godine u prva tri mjeseca po tom osnovu prikupljeno je 237 miliona KM, ili 19 miliona KM više nego u prvom kvartalu prošle godine, a značajan rast zabilježen je i kod doprinosa po osnovu zdravstvene zaštite, dječje zaštite, ali i za zapošljavanje.

 

"Sada treba analizirati profite poslovne zajednice, možda zagovarati oporezivanje dividende i podizanje stope poreza na dobit, a zauzvrat smanjiti doprinose i opterećenje rada. Rad i kapital kod nas nisu ravnomjerno oporezovani. Kapital kao izraz kumuliranog rada je povlašćeniji za oko pet puta", naglasio je Stevanović.

 

Kao i kod direktnih poreza, po riječima stručnjaka, ohrabrujući su podaci i kada je riječ o indirektnim porezima s obzirom na to da je u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isti period prošle godine pad od desetak miliona KM ili 2,6 odsto, dok je recimo u Federaciji BiH taj pad čak oko 100 miliona KM ili 13 odsto.

 

U Poreskoj upravi Republike Srpske kažu da je osim njihovih mjera uticao niz faktora, prije svega mjere Vlade Republike Srpske na rasterećenju privrede i poboljšanju položaja radnika, od kojih je svakako i povećanje broja osiguranika, zatim povećanje minimalne plate.

 

Takođe, istakli su da se rast može jednim dijelom pripisati i dobroj makroekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj.