"Zdravim, odraslim osobama stručnjaci preporučuju između sedam i devet sati sna dnevno kao zdravu količinu sna. Poznato je da je ženama potrebno više sna od muškaraca, 20 minuta više u prosjeku", tvrdi britanski stručnjak za san dr Džim Horn. 

Postoji više mogućih uzroka pretjeranog spavanja: 

Hipersomnija - zdravstveni poremećaj zbog koga osoba konstantno osejća pospanost, čak i nakon što odspava. Propratni efekti hipersomnije su nedostatak energije i problemi sa pamćenjem. 

Apneja - poremećaj zbog koga osoba, za vrijeme spavanja, naglo prestaje da diše na nekoliko sekundi, takođe može da dovede i do povećane želje za snom. Ti prekidi disanja remete normalan ciklus sna, zbog čega čovjek ne može kvalitetno da se naspava. 

Lijekovi i alkohol - Povećana želja za snom može biti i nuspojava uzimanja određenih lojekova, kao i konzumacije alkohola. 

Još jedno stanje koje uzrokuje povećanu želju za snom je - depresija. Osobe sklone glavoboljama mogu iskusiti jačanje tog simptoma, ako previše spavaju. Vjeruje se da je uzrok tome činjenica da pretjerano spavanje utiče na određene neurotransmitere u mozgu, uključujući serotonin. 

Ko voli da odspava tokom dana, moguće je da će time poremetiti noćni san, što može da vodi do jutarnjih glavobolja. 

Iako se uz depresiju češće veže nesanica, oko 15 odsto ljudi koji pate od depresije previše spava. Pretjerani san im se obije o glavu jer, zapravo, pogoršava ostale simptome. Zdrav san je jedan od ključnih faktora u oporavku od depresije. 

Studija provedena u Americi na preko 72.000 žena pokazala je da ženama koje spavaju između 9 i 11 sati dnevno prijeti 38 odsto veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, u odnosu na žene koje u prosjeku spavaju osam sati. 

A pronađena je i veza između velike količine sna i većeg stepena smrtnosti. Pokazalo se da osobe koje kontinuirano spavaju više od preporučenih sedam do devet sati češće umiru mlađe, iako stručnjaci još nisu uspjeli da objasne zašto je to tako.