Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine narednih bi dana, možda i prije kraja godine, trebalo da donese konačnu odluku o žalbi Pravobranilaštva RS o knjiženju vojne imovine u Han Pijesku na državu BiH, saznaju "Nezavisne".
Kako nam je rečeno, ako bi bila potvrđena prvostepena presuda, ta odluka onda bi otvorila put da se nastavi sa knjiženjem vojne imovine i na teritoriji RS na Ministarstvo odbrane BiH, s obzirom na to da su već 23 lokacije uknjižene na teritoriji FBiH.
"Nakon toga sve je stvar političke volje. Mi se nadamo da će je biti da se taj proces privede kraju kako bi BiH mogla aktivirati Akcioni plan za članstvo u NATO-u", rekao nam je visokorangirani izvor pod uslovom anonimnosti.
Podsjećamo, u FBiH postupaju u skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH po apelaciji Sulejmana Tihića, bivšeg predsjednika SDA, da sva državna i vojna imovine pripada državi BiH.
Sa druge strane, u RS smatraju da imovina pripada entitetima i da je entiteti mogu samo sporazumno prenijeti na nivo BiH, ako postignu takav dogovor kao strane Dejtonskog sporazuma.
Pravobranilaštvo RS uložilo je žalbu na odluku o imovini u Han Pijesku, pozivajući se na Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je nametnuo visoki predstavnik Pedi Ešdaun, po kojem se državnom, pa samim tim i vojnom imovinom, ne može raspolagati sve dok se o tome ne postigne dogovor.
U Ministarstvu odbrane BiH ipak ne žele otkrivati karte i u svom odgovoru se drže standardnih formulacija.
"S obzirom na to da je postupak pred Ustavnim sudom u toku, Ministarstvo obrane ne želi komentarisati postupak, kao ni unaprijed davati izjave vezane za značenje odluke koja će biti donesena. Do sada su na BiH uknjižene 23 lokacije, a uzevši u obzir činjenicu kako Ministarstvo obrane BiH, putem Pravobranilaštva BiH, kontinuirano radi na procesu knjiženja perspektivne vojne imovine i vodi procese usuglašavanja, broj lokacija spremnih za knjiženje je varijabilan", istakli su oni.
Naš izvor ističe da je pitanje vojne imovine kao uslov za aktiviranje MAP-a, u stvari test sposobnosti zemlje da jednog dana postane, ukoliko to građani žele, punopravan član NATO-a.
Naime, smatra se da bilo kakva unutrašnja nestabilnost u zemlji ne bi koristila Alijansi, pa je pitanje vojne imovine idealan način da se testira stanje političke volje da se ide ka članstvu.
Izvor vjeruje da politička opredijeljenost, barem načelno, postoji i u RS, podsjećajući da su sve stranke iz RS stavile saglasnost na Zakon o odbrani BiH i druge dokumente i odluke u kojima se izričito govori da BiH teži ka članstvu.
"Političari u RS ne spominju član 84 Zakona o odbrani, u kojem se izričito navodi da će svi organi u BiH provesti sve aktivnosti za prijem BiH za članstvo u NATO-u, a koji su podržali", istakao je on.
Aleksandar Radić, vojnopolitički komentator iz Beograda, smatra da je priča o državnoj i vojnoj imovini predimenzionirana politička priča u kojoj političari iz Sarajeva žele da predstave RS kao kočničara evroatlantskih integracija.
"Ovde se u suštini radi o čisto ekonomskoj računici, jer iz RS smatraju da Ministarstvo odbrane treba da uzme i koristi ono što im treba dokle im treba, a da se ostalo stavi u funkciju ekonomije. Nema tu nikakvih skrivenih namera, ceo region je na ovaj ili onaj način pod NATO kišobranom i svi znaju da je to neminovnost", zaključio je on.